Proizvodnja maline u Zeničko-dobojskom kantonu trenutno proživljava najtežu krizu u posljednjih dvadesetak godina. Zbog još uvijek neizvjesnog plasmana na tržište Europske unije, prošlogodišnji proizvodi su na čekanju u hladnjačama što je ujedno i jedan od razloga zbog kojih nije definirana ovogodišnja otkupna cijena maline. Proizvođači apeliraju na pomoć vlasti kako bi se u nadolazećoj sezoni spasila proizvodnja.

Uzgoj maline u Željeznom polju kod Žepča skoro već dvije decenije jedna je od najzastupljenijih poljoprivrednih grana. No, kako tvrde uzgajivači, malinarstvo prolazi kroz najtežu krizu.

„Hladnjačarima i zadrugama je najbitniji proizvođač jer ako nema proizvođača nema ni maline, a definitivno je u 2022. godini, ovih 20 godina što radimo oko maline je najteža godina“, navodi Mustafa Hodžić, direktor Poljoprivredne zadruge Poljar Žepče.

Uprkos činjenici da je teška sezona iza njih, proizvođači jagodičastog voća u novu sezonu ušli su ipak s optimizmom iako ih boli činjenica da ni otkupna cijena konkretno maline još nije poznata.

„Najveći je problem što nije uopće objavljena cijena i ljudi će sami sebe resetirat hoće li da radi malinu ili neće. Nek je 4, 5, 6, nebitno koliko odredi a onda će se ljudi odrediti hoće li raditi malinu ili neće, ovo je sve nagađanje“, kaže Mehmedalija Jusufović, poljoprivrednik iz Željeznog polja.

Zbog reduciranog izvoza maline na tržište Europsko unije, hladnjače su pune prošlogodišnjih proizvoda, pa se još ni otkupljivači ne usuđuju objaviti cijenu maline za nadolazeću sezonu. Proizvođači su ogorčeni na odnos svih nivoa vlasti koji se, kako kažu, ne žele pozabaviti ovim problemom iako su i sami nudili rješenja.

„Da se proba iznaći mogućnost kreditiranja otkupljivača-hladnjačara u smislu da oni ispune obaveze prema proizvođačima, a da oni ostanu dužni tipa Razvojne banke ili garancijskog fonda za kojeg znam da ima i u ZDK i sredstva su ta često neupotrebljiva, a u ovom slučaju bi spasila proizvodnju“, smatra Emir Tutnjić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika ZDK-a.

U Ministarstvu poljoprivrede ZDK naglašavaju da je uzgoj jagodičastog voća jedno od strateških opredjeljenja aktualne Vlade i da je u ovoj godini za podršku ovoj proizvodnji planirano 600.000 maraka, što je gotovo duplo veći iznos u odnosu na godinu ranije. Osim toga predviđene su i ostale subvencije u određenim iznosima.

„Sezona je u 2023., ljudi ponovo ulažu sredstva, a ima duga ljudima od 1.000 do 20.000 maraka. Mislim da bi se trebale uključiti sve institucije s nivoa države da se potpomogne da bi se održala proizvodnja. Ukoliko se to ne desi mislim da bi tu bio kraj malinarstva“, upozorava Jusufović.

„Podrška s bilo kojeg nivoa bila bi nam dobra, a pošto je već strateška proizvodnja na nivou kantona zahtjeva stratešku podršku tako da smatramo da se ovdje niko nema pravo ograditi, ni mi predstavnici proizvođača, ni proizvođači sami, a pogotovo hladnjačari i predstavnici institucija vlasti i resornog ministarstva“, dodaje Tutnjić.

I dok vlada neizvjesnost kada će prošlogodišnji proizvodi završiti na policama marketa širom Europske unije kao što je to godinama ranije bio slučaj, trenutnu sudbinu proizvođača iz Zeničko-dobojskog kantona dijele i ostali poljoprivrednici u Federaciji. Ukoliko ne bude adekvatnog odgovora nadležnih, kao ni definirane otkupne cijene maline, proizvodnja bi definitivno mogla doživjeti krah.

Federalna.ba

Vlada Zeničko-dobojskog kantona dala je suglasnost na dva programa Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice fokusirana na smanjenje nezaposlenosti te omogućavanje mladima da steknu prvo radno iskustvo u ministarstvima u sastavu Vlade tog kantona.

Program sufinanciranja obrazovanja odraslih za potrebe tržišta rada ZDK-a u 2023. godini bit će realiziran u partnerstvu s Privrednom komorom ZDK-a, a resorno ministarstvo je za prekvalifikacije, dokvalifikacije i doškolovanje nezaposlenih s evidencije JU Služba za zapošljavanje osigurala sredstva u iznosu od 55.000 KM.

Suradnja Vlade i Privredne komore na ovakvim projektima traje od 2019. godine, a spremnost za nastavak suradnje i u 2023. godini potvrđena je početkom tjedna na sastanku održanom u sjedištu Vlade.

Uloga Privredne komore ogleda se u povezivanju poslodavaca koji imaju potrebe za radnom snagom određenih zanimanja i nezaposlenih osoba s evidencije JU Služba za zapošljavanje.

Drugi program fokusiran je na mlade bez radnog iskustva. Program stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa nezaposlenih osoba bez radnog iskustva za potrebe Vlade ZDK za period 2023-2024. godina podrazumijeva stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u ministarstvima u sastavu Vlade, koja su iskazala potrebu, ukupno 40 mladih bez radnog iskustva, od čega 35 s visokom stručnom spremom (VSS) i pet sa srednjom stručnom spremom (SSS).

Implementator programa će biti Regionalna razvojna agencija za Centralnu BiH – REZ, a resorno ministarstvo je za financiranje programa predvidjelo sredstva u iznosu od 164.848,50 KM.

Korisnici oba programa biće angažirani putem javnog oglasa.

Premijerka Amra Mehmedić kaže da je Vlada ZDK-a opredijeljena i da podržava sve kvalitetne projekte koji će omogućiti nezaposlenima da steknu potrebne kvalifikacije tražene na tržištu rada.

• U posebnom fokusu Vlade su mladi, kojima je prvo radno iskustvo jedna od osnovnih pretpostavki za pronalaženje trajnog zaposlenja. Želimo prije svega mladima, a onda i ostalim nezaposlenim, pružiti šansu da se osposobe za tržište rada i da grade svoju budućnost u BiH – rekla je premijerka Mehmedić.

Prema podacima iz službene evidencije nezaposlenih osoba JU Služba za zapošljavanje ZDK-a, na području tog kantona trenutno je evidentirano više od 10.000 nezaposlenih osoba bez radnog iskustva u struci, a više od 15.000 evidentiranih nezaposlenih osoba su nekvalificirani radnici, saopćeno je iz Press službe ZDK.

fena