U godinama koje su pred nama Bosna i Hercegovina suočit će se s ozbiljnim izazovima u pogledu održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava – rekao je Feni demograf Aleksandar Čavić.
Od zadnjeg popisa stanovništva iz 2013. godine do danas BiH ima oko 100 tisuća stanovnika manje samo na osnovu prirodnog kretanja stanovništva. Kada su u pitanju migracije, našu zemlju godišnje napusti najmanje 25 tisuća ljudi, što je optimistična procjena.
- S obzirom na to da nemamo statistiku o vanjskim migracijama, do tih podataka dolazimo preko podataka Eurostata o broju doseljenih u zemlje Europske unije, zatim preko podataka diplomatsko-konzularnih predstavništva drugih zemalja u BiH, istraživanja nevladinog sektora itd. Procjene su različite, ali najoptimističnije procjene govore da BiH na godišnjoj razini napusti 20-25 tisuća stanovnika. BiH je, u najboljem slučaju, ostala bez najmanje 250 tisuća stanovnika u zadnjih deset godina – pojasnio je Čavić.
Prema tome, ističe demograf, podaci o prirodnom kretanju stanovništva i vanjskim migracijama govore da je BiH u zadnjih deset godina ostala bez najmanje 350 tisuća stanovnika, a neke procjene idu i do pola milijuna manje stanovnika u odnosu na popis iz 2013. godine.
Preko 40 posto stanovništva starije od 65 godina
Podaci Populacijskog fonda UN-a govore da bi do 2070. godine broj onih koji žive u BiH mogao pasti na 1,56 milijuna, odnosno na 1,2 milijuna prema pesimističnim procjenama. Čavić smatra da su ti podaci alarmantni, ne samo zbog broja stanovništva, nego i zbog strukture stanovništva koja će tada biti zastupljena.
- Koliko je sami broj zabrinjavajući, još je alarmantnija struktura tih 1,2 ili 1,5 milijuna stanovnika od čega bi preko 40 posto činila lica starija od 65 godina. Kada su u pitanju troškovi i organizacija socijalne i zdravstvene zaštite u državi, to neće biti održiv sustav, a postat će neodrživo i mnogo prije 2070. godine – smatra on, ističući kako će u godinama ispred nas najbrojnija grupa stanovništva ući u razdoblje od 65+ godina koje se povezuje s godinama za ostvarivanje starosne mirovine.
Upravo zbog takvih podataka važno je redovito provoditi popis stanovništva koji je u Bosni i Hercegovini posljednji put proveden 2013. godine, odnosno tri godine nakon što je stanovništvo popisalo većina zemalja svijeta. Popis u BiH tada je kasnio zbog političkih nesuglasica, a glavni spor bio je hoće li se brojati i oni koji žive i rade izvan BiH.
- U zemljama koje ne raspolažu drugim načinima za praćenjem broja i strukture stanovništva, popis stanovništva svakako je neophodan. Očekivao sam da ovaj popis bude izveden onako kako je to bila praksa u bivšoj Jugoslaviji i u većini zemalja diljem svijeta, odnosno da će se popis provesti prve godine svakoga desetljeća – smatra demograf Čavić.
Dodaje kako je razumljivo da se tada nije mogao provesti zbog pandemije, međutim Čavić ističe kako ni danas ne postoje naznake da će popis biti održan u skorije vrijeme. Postoji, kaže, radna verzija teksta Zakona o popisu stanovništva, ali ništa više od toga.
- Pored kontinuiranog praćenja kretanja broja stanovnika, popis je bitan da bismo utvrdili broj i najznačajnije strukture stanovništva u određenom trenutku te da prema tome prilagodimo javne politike koje se provode. Nijednu javnu politiku ne možemo provesti ukoliko ne znamo kojim brojem i kojim strukturama stanovništva raspolažemo, odnosno na koji broj i strukturu stanovništva se primjenjuje javna politika – rekao je on.
Registar stanovništva i iseljeništva
Kada i ukoliko dođe do popisa stanovništva, Čavić naglašava kako bi on trebao biti temelj za uspostavljanje Registra stanovništva koji bi bio reguliran u skladu s ustavnim nadležnostima te oblasti.
- Taj Registar stanovništva bi trebao, radi rasterećenja nekog oblika političke zloupotrebe, sadržavati dva oblika. Prvi bi bio uobičajen popis stanovništva, a drugi bi se odnosio na popis iseljeništva zbog činjenice da imamo brojno stanovništvo izvan države. Takvi podaci bili bi korisni u planiranju određenih aktivnosti – pojasnio je.
Dodatno pojašnjava da BiH ima pouzdane podatke o rađanju i umiranju, međutim statistika vanjskih migracija se naslanja na prijavno-odjavnu evidenciju i kao takva je zastupljena s manje od 5 posto.
- Takva metodologija praćenja vanjskih migracija ne daje pouzdane rezultate i stoga se ne objavljuje. Postoji dovoljno tehničkih uvjeta koji kontinuirano mogu pomoći u praćenju vanjskih migracija kako bismo uvijek imali aktualne podatke o broju i osnovnim strukturama stanovništva – smatra demograf Aleksandar Čavić.
Kada ćemo popisati stanovništvo?
Iako je prošlo deset godina od posljednjeg popisa, ove godine je njegova provedba upitna jer nije predviđen novac u državnom proračunu, a prije toga potrebno je donijeti i poseban zakon. Iz Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine Feni su kazali kako u proračunskom zahtjevu nisu tražena sredstva za popis stanovništva.
Za popis stanovništva u BiH nadležna je državna Agencija za statistiku BiH, dok na terenu popis provode entitetski zavodi za statistiku Federacije BiH i Republike Srpske. Agencija za statistiku BiH formirala je radnu grupu koja je uradila prijedlog teksta Zakona o popisu stanovništva i dostavila ga entitetskim zavodima na mišljenje.
- Sve tri statističke institucije (Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku FBiH i Republički zavod za statistiku RS) su utvrdile da se prijedlog Zakona o popisu stanovništva ne može finalizirati bez jasno utvrđenih ključnih elemenata i drugih bitnih pojedinosti, poput datuma početka popisa, popisnih pitanja, proračuna, mape popisnih krugova, metodoloških i organizacijskih dokumenata, nabavke IT opreme, provođenja pilot popisa i drugih pojedinosti, a koje imaju za cilj testiranje predloženih rješenja – kazala je Feni Mirsada Adembegović, stručna savjetnica za odnose sa javnošću Agencije za statistiku BiH.
Dodala je kako je za realizaciju navedenih aktivnosti potrebno da se, pored statističkih, uključe i druge relevantne državne i entitetske institucije.
- Što se tiče samog termina popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, Agencija za statistiku BiH će postupiti u skladu s članom 8. Zakona o statistici BiH u kojem stoji: “Kada to državni organi budu smatrali neophodnim, Agencija će koordinirati planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava Bosne i Hercegovine, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini uključujući i Anekse 7. i 10. Sporazuma” – zaključila je Adembegović.
Ove godine popisuje se poljoprivreda
Agencija za statistiku BiH, u suradnji s entitetskim zavodima za statistiku, trenutno radi na pripremama za Popis poljoprivrede čija se realizacija planira krajem 2023. godine.
- U listopadu prošle godine uspješno je proveden Probni Popis poljoprivrede s ciljem da statističke institucije provjere organizaciju, metodologiju, tehnička rešenja elektronskog upitnika, aplikaciju za kontrolu materijala, vrijeme potrebno za instruktažu i popisivanje gazdinstava, s ciljem da se puni popis poljoprivrede provede što kvalitetnije i efikasnije. U skladu s tim, predstavnici sve tri statističke institucije rade analizu i podataka i stečenih iskustava iz probnog popisa koje će koristiti u aktivnostima vezanim za pripremu punog popisa poljoprivrede – rekla je Adembegović.
Agencija za statistiku BiH je, u suradnji s entitetskim zavodima za statistiku, sačinila zajedničku, usuglašenu Informaciju o potrebi pripreme, provođenja i diseminacije rezultata Popisa poljoprivrede u BiH 2021-2024. i prijedlog Odluke o formiranju Interresorne radne grupe za pripremu Akcijskog plana za pripremu, provođenje i diseminaciju Popisa poljoprivrede u BiH 2021-2024. godine i dostavila ih Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
Pored toga, Agencija za statistiku BiH je uputila i zahtjev za ekspertsku pomoć Delegaciji EU u BiH koji je u proceduri odobravanja.
Fena
