Dvanaesti svibnja/maj je Međunarodni dan sestrinstva. Tema ovogodišnjeg obilježavanja je “Naše medicinske sestre-tehničari. Naša budućnost”, čime se ističe neophodnost djelovanja kako bi se sestrinstvo suočilo s globalnim zdravstvenim izazovima i poboljšalo zdravlje za sve.

Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac istakao je na nedavno obilježavanju ovog dana u Sarajevu da je to prilika da se oda priznanje neprocjenjivom doprinosu i nemjerljivoj ulozi medicinskih sestara-tehničara, koje iskazuju enormne napore u pružanju svakodnevne kvalitetne skrbi svim bolesnicima.

Sestrinska radna snaga u svakom zdravstvenom sistemu i svijetu prepoznata kao vitalna radna snaga. Ne postoji zdravstveni sistem koji je moguće organizirati na kredibilan način bez jakih educiranih, kompetentnih i kredibilnih medicinskih sestara. One čine više od 50% zaposlenih u zdravstvenom sistemu.

Od 2012. godine projekt „Jačanje sestrinstva u Bosni i Hercegovini (ProSes)“ pruža intenzivnu podršku relevantnim partnerima u jačanju sestrinske profesije i pružanju kvalitetnih usluga medicinskih sestara-tehničara svima, a osobito socijalno isključenim skupinama stanovništva.

Postignuti uspjesi se ogledaju u provedenoj obuci za stručno usavršavanje (obučeno preko 4.500 medicinskih sestara), revidiranim nastavnim planovima i programima i opremljenim kabinetima kliničkih vještina na osam fakulteta zdravstvene njege, dodijeljenim stipendijama za 60 studenata master i doktorskih studija zdravstvene skrbi, usvojenim standardnim operativnim procedurama (290), te novoobučenim medicinskim sestrama-tehničarima za rad u zajednici (352 u 20 općina).

Kao rezultat toga, više od 1.000.000 ljudi u BiH ima pristup proširenim uslugama zdravstvene skrbi u zajednici. Projekt financira Vlada Švicarske, a provode Fondacija fami (BiH) i Ženevske univerzitetske bolnice u suradnji s Federalnim ministarstvom zdravstva, Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i zdravstvenim institucijama diljem BiH.

Dvanaesti svibnja/maj kao datum se povezuje s rođenjem začetnice modernog sestrinstva Florens Najtingel (Florence Nightingale).

Medicinske sestre – tehničari su najbrojniji zdravstveni radnici u svakom zdravstvenom sistemu – u svijetu ih ima preko 30 milijuna, u Bosni i Hercegovini dvadesetak tisuća.

Komora medicinskih sestara/tehničara ZDK (KMST ZDK) već nekoliko godina obilježava Dan sestrinstva edukativno-promotivnim naučno-stručnim skupovima.

Samo u Zeničko – dobojskom kantonu djeluje oko tri tisuće medicinskih sestara/tehničara i akušerki/babica.

SZO/WHO je dala nekoliko preporuka i to ulaganje u obrazovanje medicinskih sestara i babica, zapošljavanje većeg broja specijaliziranih medicinskih sestra, ulaganje i jačanje liderskih vještina medicinskih sestara i babica, jačanje i prepoznavanje sestrinske uloge u zdravstvenom sistemu, te pružanje podrške zdravstvenim radnicima u jačanju i provođenju promocije zdravlja i prevencije bolesti, a koji su ključni za dalji razvoj sestrinske profesije u budućnosti.

inze

Na području Zeničko-dobojskog kantona prošle godine je ukupno rođeno 2.884 djece, od čega je 13 bilo mrtvorođeno – potvrdila je Feni rukovodilac Odjela za promociju zdravlja Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica Elma Kuduzović.

Kako ističe Kuduzović, zabrinjavajući je podatak o broju novorođene djece, koji je prošle godine prvi put pao ispod 3.000. Stopa mrtvorođene djece unazad nekoliko godina je smanjena.

-Pogotovo je ovaj podatak zabrinjavajući kada uzmemo u obzir činjenicu da je još 2008. godine broj živorođene djece bio viši od 4.000. Od tada natalitet ide silaznom putanjom, a za to mogu biti odgovorni različiti faktori – od socijalne sredine, ekonomske moći stanovništva, stope fertiliteta… – kaže Kuduzović.

Ukupan broj stanovnika na području tog kantona 1991. godine iznosio je 475.431, a 1998. godine 428.870 stanovnika. Od tada je ukupan broj stanovnika praktično u stalnom padu, a najveći pad u zadnjih 10-tak godina bio je 2016. godine, kada je evidentirano 361.031 stanovnik. U toku 2022. evidentirano je 352.114 stanovnika.

Prvi put broj stanovnika ispod 400.000 pao je 2011. godine i te je godine iznosio 399.856. Samo je 2015. godine, kada je evidentirano 396.732, broj stanovnika u 12 općina i gradova tog kantona bio veći nego godinu ranije. Naime, 2014. godine ZDK je imao 387.813 stanovnika.

-Starosna struktura stanovništva odgovara stacionarno-regresivnom tipu (stope nataliteta i mortaliteta se poklapaju, nema prirodnog prirasta; smanjuje se procenat mladoga, a povećava procenat staroga stanovništva što vodi u depopulaciju) i gledajući po općinama najnepovoljnija je situacija u općinama Vareš, Usora i Olovo i Breza, a povoljna u općinama Doboj Jug, Tešanj i Žepče. Ovo je izuzetno važan podatak, jer starosna struktura stanovništva uvjetuje specifičnost zdravstvenih potreba. Ona predstavlja polaznu osnovu za planiranje i programiranje mjera koje je neophodno provoditi u zajednici u cilju optimalnog zadovoljavanja potreba u području zdravstvene zaštite i unapređenja zdravlja u okviru ograničenih resursa – podvlači Kuduzović.

Mortalitet je viši nego prethodne godine, i u nekoliko zadnjih godina ima uzlaznu putanju. Povećanju stope mortaliteta, kako je pojasnila, doprinijela je i pandemija COVID 19. Najnepovoljnija stopa prirodnog priraštaja je u općinama Vareš, Breza i Olovo, a negativnu stopu ima kanton u cjelini. Natalitet je najpovoljniji u Tešnju, Doboj Jugu i Kaknju.

Broj novorođenih i umrlih unazad nekoliko godina: 2011. godine/3.726 novorođenih i 3.216 umrlih; 2012./3.737 i 3.313; 2013./ 3.416 i 3.348; 2014./3.295 i 3.224; 2015./3.371 i 3.452… 2018./3.527 i 3.580; 2019./3.337 i 3.640; 2020./3.259 i 4.571 te 2021./3.172 i 4.986.

fena