Ambasadorica Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini, njena ekselencija Johanna Stromquist, boravila je u četvrtak,17. veljače u nastupnoj posjeti Vladi Zeničko-dobojskog kantona, gdje je razgovarala s premijerom Mirnesom Bašićem te članovima Vlade, ministrom za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Arnelom Isakom i ministrom financija Josipom Lovrićem.

Premijer Bašić zahvalio se na posjeti te upoznao ambasadoricu Stromquist s resursima, potencijalima i stanjem u Zeničko-dobojskom kantonu, kao i glavnim prioritetima ove vlade, s težištem na aktivnostima u toku pandemije virusa korona. Naglasio je ZDK industrijski kanton sa značajnim potencijalima u svim sferama, a da je prioritet Vlade stvaranje uvjeta za održivi razvoj i rad privrede u ekološki zdravom okruženju.

U fokusu su dva projekta energetske efikasnosti ukupne vrijednosti 33 milijuna KM. Premijer Bašić je naveo da je u toku realizacija 11 milijuna KM vrijednog projekta utopljavanja škola i prelaska na ekološki prihvatljiva goriva u školama u ovom kantonu, a Vlada je osigurala 11 milijuna eura za modernizaciju i energetsku efikasnost u Kantonalnoj bolnici Zenica. Također, vode se pregovori s njemačkim KfW-om oko realizacije takvog projekta u još osam škola u ovom kantonu.

Naglasio je da je financijska situacija u ZDK stabilna te da je budžet prošle godine poslovao sa suficitom, koji je preusmjeren u prioritetne resore, kao što su zdravstvo, privreda, poljoprivreda, boračka i socijalna zaštita, izgradnja puteva i okoliš.

Zahvalio se Kraljevini Švedskoj na pomoći BiH i ZDK-u te izrazio nadu da će sveobuhvatna suradnja dvije države u narednom periodu biti dodatno unaprijeđena.

Ambasadorica Stromquist, koja je ambasadorsku dužnost preuzela nemalo prije početka pandemije, kazala je da Švedska i BiH imaju čvrste veze od devedesetih godina, te da te odnose dodatno jača i oko 100.000 ljudi iz BiH koji žive u Švedskoj, među kojima su brojni uspješni ljudi, ministri, novinari, biznismeni i sportisti.

Naglasila je da Švedska pažljivo prati dešavanja u Bosni i Hercegovini i dijeli zabrinutost svih zemalja Europske unije o daljem razvoju situacije u BiH, te da je ta zemlja dala značajan doprinos na dosadašnjem putu integracije BiH u EU. Švedska je, dodala je, treći najveći bilateralni donatori BiH i prvi donator među zemljama EU.

Navela je da su u fokusu suradnje s BiH oblasti okoliša, demokracija i ljudska prava, ekonomski razvoj i ekonomska integracija BiH u EU, te suradnja, pomirenje i približavanje nacionalnih zajednica u BiH.

Ambasadorica Stromquist se interesirala i za dva projekta u ZDK-u, izgradnju regionalnog vodovoda Plava te funkcioniranje Centra za okoliš ZDK-a.

Premijer Bašić je upoznao švedsku ambasadoricu da je Vlada ispunila sve obaveze prema projektu Plava voda i da redovno plaća rate kredita. Zahvalio se Vladi Švedske što dijelom sudjeluje u financiranju navedenog projekta, koji se najvećim dijelom financira iz kredita EBRD-a.

Kada je u pitanju Centar za okoliš koji djeluje pri Institutu “Kemal Kapetanović”, ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Arnel Isak naglasio je da Vlada financira plaće uposlenih i nabavku opreme za ovaj centar, koji raspolaže sa sistemom sedam mjernih stanica i toku je nabavka osme, te da se radi na stvaranju uvjeta za kadrovsko jačanje ove institucije.

Naglasio je da je zaštita okoliša jedna od ključnih politika ove vlade, koja ima dobru suradnju i podržava projekte ekoloških udruženja, a s organizacijama civilnog društva radi i na formiranju zaštićenih područja u ZDK-u.

Premijer Bašić je podvukao da politička kriza zasad ne utiče na budžetsko poslovanje ZDK-a, ali da postoji zabrinutost stanovnika rubnih područja ovog kantona koja graniče s entitetom Republika Srpska.

Press služba ZDK

Ambasadorica Švedske u Bosni i Hercegovini Johanna Strömquist sudjelovala je danas na Metalurškom institutu “Kemal Kapetanović” u Zenici u radu okruglog stola o temi “Centar za okoliš Zeničko-dobojskog kantona”.

Ambasadorica Strömquist istakla je kako je ekologija vrlo važna oblast, jer, prema podacima Svjetske banke, godišnje oko 3.400 stanovnika BiH ranije umre zbog loše kvalitete zraka.

Podvukla je kako je upravo njena zemlja najveći donator za realizaciju ekoloških projekata u BiH te da Švedska agencija za zaštitu okoliša (SEPA) od 2019. godine provodi trogodišnji projekt “Poboljšanje kvaliteta zraka i upravljanja kvalitetom zraka u BiH”.

U okviru tog projekta, osigurana je podrška institucijama vlasti u BiH kroz jačanje kapaciteta, kao i podrška civilnom društvu kroz projekt “Misli o prirodi”.

-Jako je važno da predstavnici civilnog društva i vlade imaju priliku da zajednički razgovaraju o ovim pitanjima. Okoliš i klima su najvažniji prioriteti u radu Vlade Švedske, kako u našoj zemlji tako i na globalnom nivou. Ali, nije uvijek bio slučaj da su nam to bili glavni prioriteti. U tome su značajnu ulogu odigrale organizacije civilnog društva, koje su ovo pitanje postavile visoko na agendi te doveli do toga da je to danas Vladi Švedske glavni prioritet – istakla je ambasadorica Strömquist.

Napomenula je da je ZDK jedan od dijelova BiH koji se “susreće s ozbiljnim izazovima po pitanju zaštite okoliša”.

-Švedska surađuje s različitim partnerima, u cijeloj BiH, kako bismo dali svoj doprinos i osigurali da se okoliš u vašoj zemlji zaštiti – kazala je ona, zahvalivši na organizaciji zeničkog skupa Centru za promociju civilnog društva BiH.

Skup su zajednički organizirali Eko forum/Arhus centar Zenica i Udruženje “Fojničani Maglaj”, a predstavnik Eko foruma i Arhus centra Zenica prof. dr. Samir Lemeš istakao je kako je ovo bio drugi pokušaj da se okupe predstavnici menadžmenta Univerziteta Zenica, nadležnih ministarstava Vlade ZDK, nevladinog sektora i Centra za okoliš ZDK, kojim rukovodi Halim Prcanović.

-Centar za okoliš je uspostavljen, međutim, još nema kapaciteta da ispunjava sve svoje funkcije, da održava mjerne stanice za praćenje kvaliteta zraka, registar zagađenja, softvere, mjerne stanice…Ovo je naš pokušaj da nađemo gdje je problem pošto imamo zakonski okvir, namjenska, budžetska sredstva – rekao je Lemeš.

Djelomično je odgovor na postavljena pitanja dao ministar obrazovanja ZDK-a Spahija Kozlić, koji je napomenuo kako prvenstveno Univerzitet Zenica, čiji je punopravan član i MI “Kemal Kapetanović”, trebaju osigurati da spomenuti centar profunkcionira u punom kapacitetu.

-Vlada ZDK je na prošloj sjednici utvrdila Program utroška sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša, koji ide preko Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Ono što su tražili na UNZE-u, u okviru tog programa, to je Vlada ZDK i odobrila. Radi se o iznosu od 530.000 KM, koje se ove godine trebaju utrošiti. Nadalje, ovdje je bio problem za kadar koji će raditi na ovim uređajima za mjerenje zagađenja. Ministarstvo i vladina komisija su dali suglasnost za zapošljavanje tog kadra, ali, koliko ja znam, nije bilo prijavljenih kandidata za te inženjerske pozicije. Vjerojatno zato što su niska primanja na tim pozicijama – kazao je ministar Kozlić.

Napomenuo je kako je tražio od UNZE-a da, ako treba, izvrši izmjene Sistematizacije radnih mjesta i Pravilnika o plaćama, jer Vladi ZDK je u interesu da se “ove pozicije popune te da se konačno završi cijela ova priča”.

fena

Kantonalni stožer civilne zaštite (KSCZ) Zeničko-dobojskog kantona usvojio je prijedlog kandidata za dodjelu priznanja za 2022. povodom 1. ožujka, Svjetskog dana civilne zaštite.

Priznanja “Zlatna značka”, “Pismena zahvalnica” i “Pismena pohvala” dodjeljuju se na svečanoj sjednici KSCZ-a pojedincima i kolektivima za naročito uspješan rad, djela i zasluge te doprinos izgradnji sistema zaštite i spašavanja ljudi i dobara, a na prijedlog općina u ovom kantonu te Kantonalne uprave civilne zaštite (KUCZ).

“Zlatna značka”, najviše priznanje, bit će dodijeljena Muharemu Hujduru iz Tešnja, članu Dobrovoljnog vatrogasnog društva Jelah, za izuzetan doprinos razvoju sistema zaštite i spašavanja od požara i uspostavljanje Vatrogasnog saveza Zeničko-dobojskog kantona, te Erminu Mujezinoviću, policajcu Policijske stanice Crkvice Zenica, koji je 20. ožujka 2021. spasio trogodišnjeg dječaka od utapanja u rijeci Bosni.

Pismenu zahvalnicu KSCZ-a, na prijedlog općina, dobit će Amir Džinić iz Olova, MZ Bijela Ploča i UG “Fojničani” iz Maglaja te Benis Džinić iz Zavidovića, dok će Pismena pohvala KSCZ-a biti dodijeljena Interventnoj spasilačkoj službi Zenica, Demiru Šaanoviću i Sanjinu Smriki iz Zenice, Selveru Mahmiću iz Maglaja, Mirzetu Suljagiću iz Breze te Suadu Pandžiću iz Visokog.

Na prijedlog KUCZ-a bit će dodijeljena priznanja za učešće u akciji pronalaska tijela dva turska državljanina, radnika kompanije “Cengiz”, koji su se 8. studenog prošle godine utopili u rijeci Bosni nakon pada na gradilištu autoputa 5C.

Jedinici za spašavanje na vodi Odjela za javnu sigurnost Brčko Distrikta, koja je ustupila tim spasilaca sa sonarom, bit će uručena pismena zahvalnica, dok će Blaženki Mamić iz Općinske službe civilne zaštite Žepče biti uručena pismena pohvala za nesebičan angažman i koordinaciju spasilačkih timova koji su sudjelovali u ovoj akciji.

KSCZ je usvojio i program rada za ovu godinu kojim su definirane aktivnosti na operativnom rukovođenju sistemom spašavanja ljudi i maerijalnih dobara u tom kantonu, s kalendarom vježbi KSCZ i kantonalnih službi spašavanja, saopćeno je iz Pres-službe ZDK.