Nikola je svetac zaštitnik pomoraca, trgovaca, putnika, ribara, zaručnika… i sva djeca radosno iščekuju njegov blagdan. Svake godine, 6. prosinca, sezona blagdana započinje ranim posjetom svetog Nikole – zaštitnika djece. Sveti Nikola poznat je po svojoj milostivoj i nesebičnoj naravi, a danas tradicionalno dolazi i u žepačke škole obradovati naše najmlađe.
Kao i prethodnih godina, Općina Žepče je osigurala novac za slatkiše koje u suradnji s JU „Dom kulture“ Žepče dijeli dobroj dječici. 516 paketića je spremno za dobru dječicu, koje će po školama dijeliti sv. Nikola sa pomoćnicima, a za svaki slučaj pojavit će se i Krampus, koji će tražiti neko zločasto dijete (mada takvih u Žepču nema).
Kod nas se običaj povodom ovog blagdana usredotočuje na to da djeca večer prije (5. prosinca) ostavljaju svoje čizmice na prozoru. Svakog jutra, na blagdan svetog Nikole, djeca se bude i u svojim čizmicama pronalaze neke jednostavne i simbolične darove koji ih čekaju. Nekad je to bilo voće, a danas su to većinom slatkiši ili eventualno neke igračke i gotovo nezaobilazna šiba.
No kako se ovaj blagdan slavi u ostatku svijeta? Ono što je svakako drugačije od zemlje do zemlje je dan blagdana. Kod nekih Sveti Nikola pada5., 6. ili 19. prosinca, a kod nekih slavlja ovog velikog sveca započinju već sredinom studenog, a u nastavku smo izdvojile neke od najzanimljivijih običaja i tradicija kako se blagdan svetog Nikole slavi diljem svijeta.
Parade u čast svetog Nikole
U Nizozemskoj svečanosti počinju paradama diljem zemlje, obilježavajući dolazak Svetog Nikole iz Španjolske. Nazvan Sinterklaas na nizozemskom, gotovo svaki nizozemski grad i selo imaju godišnju paradu povodom ovog blagdana, na kojoj se obično pojavljuje netko odjeven kao Sinterklaas na konju, čamcu, kočiji ili čak helikopteru.
U vremenu između dolaska, Sinterklaas putuje po bolnicama, školama i od kuće do kuće, ostavljajući male darove dobro odgojenoj djeci. Zauzvrat, djeca će često ostaviti mrkvu, malo sijena i zdjelu vode za Sinterklaasovog konja.
Čizmice ispred kamina ili ulaznih vrata
Kod nas se čizmice obično ostavljaju na prozoru večer prije blagdana, a ovaj običaj imaju i druge zemlje u nešto drugačijim varijantama: djeca ostavljaju cipele ili čizmice ispred kamina ili ulaznih vrata, svi sa istom nadom da će se probuditi i pronaći čizmice ispunjene darovima svetog Nikole.
Budući da je sveti Nikola poznat po tome da daruje dobru djecu, u nekim zemljama (uključujući i našu) – nezaobilazna je i šiba za zločestu djecu, mada je ona postala toliko velik simbol ovog blagdana da je dobivaju gotovo sva djeca, bez obzira na ponašanje. Postoje varijacije ove tradicije u različitim zemljama, u rasponu od vrećice soli do drvenih štapova.
Naravno, danas će većina djece primiti darove od svetog Nikole unatoč svom dosadašnjem ponašanju tijekom prošle godine – sve od voća i slatkiša pa sve do igračaka i novaca.
U nekim je zemljama večer uoči praznika važnija od samog dana. Slično kao kod Božića gdje obitelji često održavaju svoja okupljanja i razmjenjuju darove na Badnjak i provode Božić u crkvi ili tiho slaveći s užom obitelji, tako se i večer prije Svetog Nikole slavi darivanjem i velikom obiteljskom gozbom, a u Nizozemskoj se ona zove Sinterklaasavond (Sinterklaas večer).
Što je na jelovniku? Na tradicionalnom stolu može bitibiskupsko vino, kruh, kolačići u obliku sv. Nikole i posebno glavno jelo rezervirano za blagdan. U Francuskoj bi to mogla biti svinjetina sa senfom i jabukama. U Njemačkoj ćeš možda uživati u Pfannkuchenu ili njemačkim palačinkama, a i diljem svijeta postoje tradicionalne pizze, juhe i peciva na Svetog Nikolu.
Pokloni za neudane žene
U Italiji nisu djeca jedina koja primaju darove na Dan Svetog Nikole – na popisu su i neudane žene. Diljem Italije neudane žene mogu prisustvovati posebnoj misi na blagdan svetog Nikole kako bi sudjelovali u Rito delle nubili, ritualu u kojemu sedam puta okreću kolonu kako bi promijenile svoju sreću u pronalaženju supružnika.
Pitaš se zašto neudane žene dobivaju toliku pažnju na Svetog Nikolu? Sveti Nikola se smatra zaštitnikom, ne samo djece i potrebitih – već i djevica. Jedna priča o svetom Nikoli govori kako je jednom siromahu dao miraz za svoje tri kćeri kako bi se dobro udale.
Posjet Krampusa
Nije sve veselo i vedro za vrijeme Svetog Nikole – i to sve zahvaljujući Krampusu. Diljem svijeta, pa i kod nas, varijacije ove prijeteće figure prate svetog Nikolu da kazni djecu koja se loše ponašaju. Najvjerojatnije ćeš naletjeti na Krampusa i u zemljama poput Njemačke, Austrije, Mađarske, Slovenije i Češke. Obično se prikazuje kao polučovjek, polu-koza – zastrašujuće stvorenje koje posuđuje osobine od demona, zvijeri i đavla.
Legenda kaže da Krampus putuje sa svetim Nikolom, ostavljajući ugljen za nestašnu djecu ili ih, u nekim slučajevima, otima u svojoj vreći. Još jedna Krampusova tradicija od koje nas hvata jeza: u nekim dijelovima Europe se uoči Svetog Nikole događa Krampusnacht iliti Krampusova noć. Krampus izlazi na ulice i posjećuje domove djece koja se loše ponašaju.
