U okviru Sedmih književnoumjetničkih susreta u Žepču organiziran je drugi po redu projekt: „Naučni prilaz književnosti“

 U okviru Sedmih književnoumjetničkih susreta u Žepču organiziran je drugi po redu projekt: „Naučni prilaz književnosti“

U sklopu Sedmih književnoumjetničkih susreta u Žepču organiziran je drugi po redu projekt: „Naučni prilaz književnosti“, osmišljen u online formi, putem Zoom meeting-a. On je jedan od ukupno tri projekta pri Općoj biblioteci u Žepču, uz potporu sredstava Federalnog ministarstva kulture i sporta.

Gošća-predavačica bila je Aida Tule – psihologinja i edukatorica, moderatorica je Zara Malićbegović.
Aida Tule je diplomirala na Odsjeku za psihologiju na Islamskom internacionalnom univerzitetu u Maleziji. Više od deset godina radi u oblasti pozitivne psihologije kroz edukaciju i savjetovanje. Djeluje širom Bosne i Hercegovine u vladinom i nevladinom sektoru, ali i šire. Aktivno piše i drži seminare na njemačkom, engleskom i bosanskom jeziku.
Autorica je knjige „Arhitektura duše“, koja predstavlja Aidin dugogodišnji istraživački rad.
Tema predavanja je „Naučni prilaz književnosti“.

Donosimo vam dijelove razgovora:

„Hvala Biblioteci u Žepču što organizuje ovakve medijske prilike da bi se moglo doprijeti do šire javnosti, da ljudi čuju i da budu potaknuti na razmišljanje i budu pozvani, samim tim, i na djelovanje.“

„Rezilijentnost je jako bitna kada govorimo o psihičkom zdravlju i psihoterapijskom pristupu i ono što se podrazumijeva pod tim pojmom jeste da mi tu govorimo o faktorima zaštite u periodu krize, u periodu velikih promjena, teških odluka, gubitaka, generalno životnih poteškoća. Tada nam je jako bitna psihološka otpornost, tj. da ostanemo snažni i fokusirani.“

„U književnosti nalazimo sve ove faktore. To su faktori koji nas štite, doslovno. Rezilijentnost govori o faktorima koji nam daju sigurnost i koji nas štite. Osnovna su tri faktora. Prvi je jezički i on je bitan, jer jezik označuje čovjeka.“

„Priče s kojima se možemo identifikovati s glavnim likovima, koji su možda odigrali ulogu heroja u romanu ili priči, mi kroz tog heroja ili priču nalazimo riječi koje su nama potrebne. Pronaći pravu riječ je najbitnije u momentu u kojem nam treba.“

„Proces identifikacije je jako bitna. Centar za identifikaciju i centar za empatiju je jedan te isti centar. Što znači da ono s čim suosjećamo je ono s čim se mi identifikujemo. A to jeste odlika književnih djela – da se razvije empatija oko književnog lika, oko heroja.“

Cijeli video možete pogledati na Facebook stranici Biblioteke, ili na sljedećem linku:

https://www.facebook.com/opcabiblioteka/videos/873676669950169/

Zara Malićbegović

Slične objave