Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica danas je okupilo četrdesetak predstavnika javnih i privatnih predškolskih obrazovno-odgojnih ustanova iz cijelog Zeničko-dobojskog kantona, centara za rani rast i razvoj iz Zenice, Visokog, Maglaja i Tešnja, predstavnike Centra za djecu i odrasle s posebnim potrebama, Ministarstva obrazovanja i senzornog centra.

Riječ stručnjaka

Na okruglom stolu predavači su bili načelnik Službe za školsku higijenu Nino Hasanica s temom “Da li su problemi u razvoju govora javnozdravstveni problem”, magistar logopedije Nedim Patković s temom “Razvoj govora 0-6 godina” i Muhamed Karčić, magistar psihologije sa temom “Izazovi i negativni obrasci ponašanja u kontekstu emotivnog razvoja djeteta”.

Okrugli sto je okupio stručnjake s ciljem stvaranja zajedničkih, održivih rješenja u oblasti razvoja govora kod djece i mladih.

• Svako dijete raste svojim tempom, ali postoje znakovi na koje trebamo reagirati. Ono što primjećujemo je da dosta djece pokazuje znakove kašnjenja u razvoju govora, promjene u ponašanju, na što moramo odreagirati, kaže dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Zavoda za javno zdravstvo u okviru INZ-a.

Dr. Kuduzović navodi da “podaci iz kliničke prakse i školskih sistema pokazuje da 10 do 15 posto djece pokazuje kašnjenje u razvoju sistema govora, dok skoro svako peto dijete tijekom svog odrastanja iskusi određene poteškoće u ponašanju, pažnji ili emocionalnom razvoju”.

• Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je danas, zbog toga, prepoznajući važnost ove teme, okupio stručnjake iz oblasti obrazovnog i zdravstvenog sektora, kako bi razmijenili iskustva, otvorili dijalog na ovu temu, te išli prema pravcu preporuka i konkretnih koraka u narednoj godini na rješavanju ove problematike, kazala je Kuduzović.

Jedan od predavača je bio i magistar logopedije Nedim Patković.

• Jako bitna tema za nas, jer su poteškoće u razvoju govora i jezika kod djece sve prisutnije. iz dana u dan svjedočimo, pogotovo odgajatelji u vrtićima, kako se povećava broj djece s govorno-jezičkim, ali i drugim teškoćama, kaže Patković.

Stručnjaci smatraju da je krajnje vrijeme da se s kolegama koji rade direktno svakodnevno s djecom sve indikatore potencijalnih problema, te da se radi na njihovom rješavanju u najranijoj fazi, dok oni ne ostavljaju nikakve ili ostavljaju minimalne posljedice po rast i razvoj djece.

Optimalno vrijeme za intervenciju

Patković je istakao da je period od rođenja do šeste godine intenzivan period razvoja sposobnosti djece za pravilan govor.

• U tom periodu djeca često zaostaju u govorno-jezičkom razvoju, pa su potrebne intervencije logopeda. da bi znali što treba raditi, prvo treba sagledati što je pravilan govorno-jezički razvoj, kako bi mogli pravilno pripremiti tretmane za tu djecu, dodao je.

Ildana Fazlić, koordinator Centra za rani rast i razvoj Doma zdravlja Zenica kaže da četiri zaposlenika u centru, diplomirana medicinska sestra, okupacioni terapeut, logoped i psiholog, već pet godina radi u punoj radnoj formi.

• U ovoj godini je ušlo 3.237 djece, od čega je 2.174 u “ranoj intervenciji”, a ostali kao poticaj za rad u kući. Povezani smo s 13 centara u FBiH, kazala je.

Ona je preporučila i kad se roditelji treba da jave i zatraže pomoć stručnjaka.

• Najbolji “alarm” je kad dijete ima od dvije do tri godine, kad je mozak u rapidnom razvoju i kad je najsnažniji rad djetetovog mozga. Ne treba čekati tri-četiri godine, kao što u našem narodu kažu “progovoriće”. Nekih 24 djetetova mjeseca je optimalan period da se počne s ranom intervencijom. Poremećaj je jedno, a kašnjenje je drugo. U drugoj godini djeca trebaju imati najmanje 50 riječi u vokabularu. Ako tada primijete da nema nekih stavki, nekih jednostavnih komandi i riječi, put je – pedijatar. Pedijatar napravi detekciju, procjenu i onda se ide prema Ranoj intervenciji, kazala je.

Današnji događaj predstavlja platformu za razmjenu ideja i definiranje strateških pravaca djelovanja u interesu zdravlja i pravilnog rasta i razvoja naše djece.

INZ