Priopćenje Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica da su razine olova u krvi kod 111 testiranih osoba iz općine Vareš posljedica “industrijskih aktivnosti” i da su “unutar očekivanih granica” izazvalo je snažne reakcije ekoloških organizacija i javnosti u Varešu.
“Priopćenje sadrži niz obmanjujućih formulacija i neutemeljenih ocjena, čime se, slučajno ili namjerno, umanjuje ozbiljnost situacije te javnost i mediji navode na pogrešne zaključke“, navodi se u reakciji inicijativnog odbora Ekološke udruge “Opstanak” iz Vareša i Udruženja građana “Fojničani” iz Maglaja, koji aktivno prate slučaj trovanja olovom u Varešu.
U prvoj rečenici priopćenja kantonalnog instituta u Zenici navodi se da „većina ispitanika ima nivoe olova koji su unutar očekivanih granica za područja sa industrijskom aktivnošću“. Ovakva formulacija Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica implicira da je prisustvo olova u krvi stanovnika Vareša direktna posljedica rudarskih aktivnosti, jer na području općine Vareš trenutno ne postoje druge značajnije industrijske aktivnosti.
Istovremeno, ovakva tvrdnja sugerira da se zabilježene vrijednosti odnose i na profesionalnu izloženost, odnosno da su testirane osobe, ili dio njih, zaposleni u rudniku, što nije tačno. Među testiranima su penzioneri i djeca, a podaci o razinama olova u krvi Varešana zaposlenih u rudniku i pripadajućim postrojenjima nisu javno dostupni. Bez tih podataka nema nikakvog stručnog osnova za tvrdnju da su vrijednosti olova u krvi “očekivane za područja sa industrijskom aktivnošću”.
Dodatnu zabrinutost izaziva uvođenje novih referentnih pragova u izvještaju Instituta, 5 μg/dL za odrasle i 3,5 μg/dL za djecu, bez jasnog navođenja izvora tih pragova i bez pozivanja na važeće domaće propise, smjernice ili metodologiju. Time se potpuno zanemaruju referentne vrijednosti navedene u samim laboratorijskim nalazima, gdje je granična vrijednost definirana na 28 μg/L, odnosno 2,8 μg/dL. Koristeći više, novo uvedene pragove, Institut značajno umanjuje obim problema i broj osoba s razinama olova u krvi iznad laboratorijskih referentnih vrijednosi.
Inicijativni odbor Ekološke udruge Opstanak iz Vareša i Udruženje građana Fojničani iz Maglaja ponovo naglašavaju da, prema jasnom i nedvosmislenom naučnom konsenzusu, ne postoji sigurna razina olova u krvi. Posebno su ugrožena djeca, kod kojih i niske koncentracije mogu imati ozbiljne i dugoročne posljedice po zdravlje i razvoj. U tom kontekstu, nužno je naglasiti kako ni pragovi od 3,5 μg/dL i 5 μg/dL ne predstavljaju sigurne granice, već indikatore povećane izloženosti koji zahtijevaju hitnu reakciju.
Pojava i jednog jedinog slučaja s takvom ili višom koncentracijom olova u krvi predstavlja ozbiljan signal za zabrinutost i potrebu za hitnim mjerama. Činjenica da je samo u posljednjem testiranju čak 16 osoba imalo vrijednosti iznad tog praga jasno ukazuje da se ne radi o izoliranom slučaju niti o uobičajenoj pojavi, već o ozbiljnom javnozdravstvenom problemu koji zahtijeva hitnu uspostavu koordiniranog odgovora nadležnih institucija na svim razinama vlasti.
Posebno zabrinjava činjenica da Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u svom saopštenju uopće ne spominje dugotrajnu izloženost olovu, koje se taloži u organizmu, niti navodi da ovi nalazi predstavljaju samo presjek trenutnog stanja, u kratkom zimskom periodu. Ključno pitanje ostaje bez odgovora: koliko dugo su stanovnici Vareša izloženi ovom teškom metalu i kakve su kumulativne posljedice takve izloženosti?
Zbog svega navedenog, od Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica javno se zahtijeva potpuna transparentnost i objava cjelovitih rezultata u anonimiziranom obliku, uključujući pojedinačne izmjerene vrijednosti, osnovne demografske pokazatelje (dobne skupine i spol), bez navođenja osobnih podataka, kao i jasno navođenje izvora i metodologije korištene za interpretaciju rezultata.
“Javnozdravstvena komunikacija mora biti precizna, nedvosmislena i utemeljena na nauci i zakonima, a ne na neodgovornim, neprofesionalnim formulacijama koje, namjerno ili nenamjerno, relativiziraju stvarno stanje i rizike na koje nalazi nedvosmisleno ukazuju. Budući da je mnoštvo zdravstvenih stručnjaka konstatiralo da se u slučaju Vareša radi o hroničnoj izloženosti olovu, odnosno hroničnom trovanju, te da uzrok još uvijek nije jasno utvrđen, tvrdnja da je sve “unutar očekivanih granica” trebala bi, u najmanju ruku, rezultirati ostavkama odgovornih, kako u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, tako i u ministarstvu nadležnom za njegov rad”, zaključuju u svojoj reakciji inicijativni odbor Ekološke udruge “Opstanak” iz Vareša i Udruženja građana “Fojničani” iz Maglaja.
