Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je danas izmjene Izbornog zakona, koje je objavio na zvaničnoj internet stranici OHR-a nakon zatvaranja birališta u BiH.

Schimdt je u izjavi naglasio da je donio paket mjera za poboljšanje funkcionalnosti.

Visoki predstavnik je, između ostalog, povećao broj izaslanika u Domu naroda. Time se, kako je naveo, omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama. Također, sada prvi put Ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH.

• Kada govorimo o integritetu izbornog procesa, imam kratku, ali veoma jasnu poruku za one koji imaju loše namjere ili su demonstrirali loše ponašanje: imajte na umu da ćemo iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bismo to otkrili i kaznili. Glasačima, vama, želim kazati da, dok ste vi bili na biralištima i glasovali, ja sam donio odluke koje će osigurati da se vaš glas računa i da vaša demokratska volja bude ispoštovana.

Vi ste demokratskim glasovanjem pokazali svoju odgovornost. Sada, vaša glasačka volja mora biti ispoštovana – ono što mora uslijediti je brzo formiranje vlada, parlamenata i pravosudnih institucija, koje moraju biti spremne odmah se uhvatiti ukoštac s brojnim ozbiljnim pitanjima koja se nalaze pred ovom zemljom i njenim građanima.

To je potrebno kako bi BiH mogla napredovati na svom putu ka kandidatskom statusu za EU – izjavio je Schmidt.

Za sudbinu ove zemlje ključno je, kako dodaje, da više ne bude blokada. Zbog toga je nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH i koje će omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i osigurati im da ih zaista i predstavljaju oni koje su izabrali.

• Izmjene koje sam danas uveo neće utjecati na glasove koje ste dali. Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na izravne izbore već na post-izborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavu neizravno izabranih tijela. Da budem jasan, ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornoga zakona koja je još uvijek neophodna i naširoko diskutirana. Snažno preporučujem da se ove dvije stvari promatraju odvojeno. Taj posao tek treba biti obavljen i ja sam spreman uraditi svoj dio kako bih to podržao. Moje odluke će pomoći kako bi ova država bila u stanju pripremiti ove razgovore na demokratski način i da daju rezultate. Ovo također nije provedba odluka državnih i međunarodnih sudova. To je i dalje neophodno učiniti što je prije moguće. Da sam mogao, odnosno da imam pravo to uraditi, ja bih to već uradio. Međutim, pravo da se mijenjaju odredbe daytonskog ustava države je isključivo pravo Parlamenta BiH – naglasio je.

Ističe da je njegov hitan zahtjev danas izabranom sazivu Parlamenta BiH da brzo provedu presude Sejdić-Finci, Zornić i sve druge odluke suda u Strasbourgu i sudova u Sarajevu.

• Međutim, domaći čelnici, nažalost, nisu mogli postići konsenzus o tim pitanjima između sebe. U odsustvu domaćega konsenzusa i sukladno mojemu mandatu te imajući u vidu potrebe ljudi, razmotrio sam odluke i danas ih donio.

Odlukama se uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH. Mnoge procedure su pojednostavljene. Uvedeni su rokovi. I postoje posljedice u slučaju ignoriranja ovih rokova.

Nakon današnjih odluka, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem – ističe Schmidt.

Unio je, kako kaže, u Ustav i zahtjev za obveznu suradnju, što je osnova za prosperitet svih te dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svatko može ostvariti izravno sudjelovanje u političkom odlučivanju, a posebno da mladi imaju pravo da izađu sa svojim interesima i potrebama. Ovo nije utemeljeno na etničkoj pripadnosti, ali neće ugroziti pravo konstitutivnih naroda da štite svoje vitalne interese.

• Postoji potreba da konstitutivni narodi zadrže svoje zaštitne mehanizme, a da istodobno ti zaštitni mehanizmi ne mogu biti upotrijebljeni za paralizu sustava. Ovom odlukom sam povećao broj izaslanika u Domu naroda. Time se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama. Također, sada prvi put Ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH.

Ove odluke imaju za cilj spriječiti paralizu Federacije BiH nakon izbora. Zato to činim i ove odluke donosim danas. Ne postoji način da se ugrozi struktura BiH kao jedinstvene, suverene države, koja se sastoji od dva entiteta, s tri konstitutivna naroda i Ostalima. I svi imaju i trebaju imati zaštićena prava. Potrebna nam je kultura dijaloga i suradnje – funkcionalne strukture su osnova takve demokratske kulture. Mi moramo prilagoditi koncepte iz 1995. novoj, otvorenoj i razumnoj mladoj generaciji. Svijet se promijenio i mi moramo prilagoditi demokratske vrijednosti!

Tako što će osigurati da izborni rezultati budu provedeni, nove vlade budu ustanovljene, da institucije mogu funkcionirati, da suci budu nominirani i imenovani, današnje odluke štite sve građane, sve konstitutivne narode i Ostale – naglasio je visoki predstavnik.

Najavio je da će, u slučaju pokušaja blokade donošenja odluka koristiti sve ovlasti da to deblokira.

fena

Ured visokog predstavnika (OHR) objavio je sadržaj nametnutih mjera visokog predstavnika Christiana Schmidta koje imaju za cilj poboljšanje funkcionalnosti Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i osiguranje blagovremene implementacije rezultata izbora iz listopada 2022. godine.

Ovim mjerama uspostavlja se ambijent za dalju izbornu i ustavnu reformu, uključujući i ispunjavanje obaveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela na putu integracije u EU i rješavanje konkretnih problema s kojima se ova zemlja suočava. Ove mjere također jačaju ustavne zaštitne mehanizme za konstitutivne narode koje su osigurali Dejtonski mirovni sporazum i Ustav, uz istovremeno sprečavanje zloupotrebe ili paralize sistema.

Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje indirektno izabranih tijela.

Mjere iz ovog paketa funkcionalnosti će:

Unaprijediti odlučivanje u zakonodavnim tijelima tako što će oba doma Parlamenta Federacije biti obavezna da razmatraju akte drugog doma u određenom vremenskom roku.
Unaprijediti imenovanje sudaca u Ustavni sud Federacije BIH tako što će se institucije i pojedinačni zvaničnici obavezati da će ispuniti svoj dio procesa imenovanja u određenom vremenskom roku ili će predati tu odgovornost organu koji je sljedeći u procesu imenovanja.
Pomoći da se spriječi zloupotreba vitalnog nacionalnog interesa specificiranjem djelokruga pitanja koja mogu biti predmet pozivanja na vitalni nacionalni interes, čime će se eliminirati neograničena i neodređena kategorija interesa, te osiguranjem da svako pozivanje na vitalni nacionalni interes bude predmet razmatranja od strane Vijeća za vitalni nacionalni interes.
Osigurati odlučivanje u slučajevima pokretanja pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa tako što će se pojednostaviti izbor članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa davanjem ovlasti Ustavnom sudu da članove Vijeća bira iz reda sudija tog suda.
Implementirati odluku Ustavnog suda Federacije BiH u predmetu Ljubić unapređenjem proporcionalnosti predstavljanja konstitutivnih naroda iz svakog kantona u Domu naroda Federacije BiH. Ovom mjerom se povećava broj mjesta u klubovima svih konstitutivnih naroda sa 17 na 23. Ovakvom raspodjelom se ispravlja najizraženija prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u kantonima u kojima živi mali broj pripadnika svakog od tri naroda. Svaki konstitutivni narod u svakom kantonu bi zadržao mogućnost da ima barem jednog predstavnika u Domu naroda. Ovom mjerom se povećava i broj mjesta u klubu Ostalih sa 7 na 11. Ovo je prvi put da i Ostali iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda Federacije BiH. Izborni zakon će biti izmijenjen po ovom pitanju i po pitanju primjene zadnjeg popisa stanovništva kako bi se uskladio s Ustavom Federacije BiH.
Osigurati blagovremen izbor delegata za Dom naroda u kantonalnim skupštinama davanjem ovlasti Centralnoj izbornoj komisiji da izvrši preraspodjelu mandata iz onih kantona u kojima kantonalne skupštine ne ispune svoju obavezu u zadatom vremenskom roku.

Osigurati prijedloge za imenovanje predsjednika i potpredsjednike Federacije od strane klubova u Domu naroda spuštanjem praga podrške koja je potrebna u klubu, kako bi se isti mogli nominirati u ponovljenim krugovima. Prvobitni prag od jedanaest glasova od 23 člana omogućava da svaki klub nominira maksimalno dva kandidata. U slučaju odsustva podrške jedanaest delegata, u narednim krugovima će se omogućiti nominacija od strane sedam članova ili, nakon toga, od strane četiri člana, čime se osigurava predlaganje kandidata i promovira pluralizam.

Unaprijediti transparentnost i ekspeditivnost u procesu potvrde listi kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, utvrđivanjem rokova i metoda glasanja za liste u Zastupničkom domu Federacije BiH, te pojednostavljivanjem potvrđivanja u Domu naroda Federacije BiH.

Pojasniti i zakonodavno utvrditi ograničenja u pogledu zastupljenosti pripadnika konstitutivnih naroda na ključnim izvršnim i zakonodavnim pozicijama u Federaciji, kako bi se potaklo stvaranje koalicija i spriječila prezastupljenost.
Zahtijevati od parlamentarnih organa Federacije BiH da osiguraju učešće građana, uključujući i mlade, u zakonodavnim aktivnostima u Zastupničkom domu i Domu naroda. Jedna od mjera obavezuje ova tijela da utvrde procedure za razmatranje građanskih inicijativa kako bi se razvio odgovorniji i pristupačniji zakonodavni proces.
Ovim odlukama ne donose se amandmani na državni ustav u cilju implementacije sudskih odluka o pravima Ostalih (Sejdić-Finci, Zornić, i druge odluke), jer bi to bilo ultra vires, ili izvan nadležnosti visokog predstavnika. Visoki predstavnik nudi svoju pomoć u vidu podrške za parlamentarne inicijative za donošenje ovih amandmana.

fena

Pravni tim Koalicije Pod lupom je registrirao 65 težih kršenja Izbornog zakona BiH, a promatrači Koalicije Pod lupom su do 14.30 sati uložili 14 primjedbi na nepravilnosti uočene u procesu glasanja.

Na jednom biračkom mjestu u Čelincu (035B020) je nakratko (između 12.00 i 12.20) prekinuto glasanje zbog narušenog javnog reda i mira. Na osnovu prijava građana, obaviještena je policija u Vlasenici, Vitezu i Živinicama zbog pritisaka na birače. Građani također prijavljuju da su na biračkim mjestima unaprijed stavljeni štambilji i potpisi na listiće, a ne prilikom izdavanja kako je propisano.

Kako navode iz Koalicije Pod lupom, zbog teškog kršenja Izbornog zakona BiH zabilježenog u Novom Gradu u Republici Srpskoj na biračkom mjestu u Hozićima (007B051) gdje su pronađeni već označeni glasački listići, CIK BiH je obavijestio javnost da će glasanje na ovom biračkom mjestu biti odgođeno i naknadno održano.

• Svi promatrači i promatračice Koalicije Pod lupom su neometano pristupili svim biračkim mjestima na koja su bili raspoređeni i prate proces glasanja. Nažalost, Koalicija Pod lupom se suočila s odustajanjem određenog broja promatrača što je posebno izraženo u Banjoj Luci i Bijeljini. I pored ovog problema Koalicija Pod lupom ima pokrivena biračka mjesta u ovim gradovima, s kojih izvještavaju promatrači, te nastavlja blagovremeno informirati javnost u toku izbornog procesa – ističu iz Koalicije.

Zbog odbijanja unosa primjedbe u Zapisnik o radu biračkog odbora, na jednom biračkom mjestu u Zvorniku, Koalicija je uložila primjedbu GIK-u Zvornik, zbog više vrsta nepravilnosti u procesu glasanja na tom biračkom mjestu u Kozluku (083B029A).

Na skoro svim biračkim mjestima nisu zabilježene nepravilnosti pri procesu glasanja, odnosno da se jednoj osobi izdaje više glasačkih listića, da jedna osoba glasa više puta ili da osoba glasa u ime druge osobe koje se nisu pojavile na biračkom mjestu.

Na dva biračka mjesta (136A018 Centar Sarajevo i 026B003 Pelagićevo) član biračkog odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića ne stavlja otisak štambilja u donjem lijevom uglu pored kojeg se potpisuje na prednjoj strani svakog listića, ispod teksta “Uputstvo za glasanje”. Ovi glasački listići, prema propisima, ne smiju biti uzeti u razmatranje pri brojanju glasova, što može oduzeti pravo glasa biračima koji su glasali na tim glasačkim listićima.

Na 14 biračkih mjesta je zabilježeno otvoreno nagovaranje na glasanje za određenog političkog subjekta, dok su zastrašivanja ili vršenja pritisaka na glasače zabilježeni na pet biračkih mjesta.

Na skoro 13 posto biračkih mjesta, zabilježeno je do 10 slučajeva da se ime i prezime birača prilikom identifikacije čita naglas. Na skoro 3 posto biračkih mjesta, zabilježeno je više od 10 slučajeva ove nepravilnosti. Ova procedura je izmijenjena u odnosu na prethodne izbore u BiH, te se sada ime i prezime birača koji pristupa glasanju ne bi trebalo čitati naglas.

Na četiri biračka mjesta (124A024 Tomislavgrad, 127A019 Konjic, 007B014 Novi Grad i 107A005 Kupres FBiH) dozvoljeno je glasanje bez provjere propisanih identifikacionih dokumenata.

Do deset slučajeva vraćanja birača s biračkog mjesta jer nisu bili na Izvodu iz Centralnog biračkog spiska zabilježeno je na 31 posto biračkih mjesta, dok je na osam biračkih mjesta zabilježeno više od 10 ovih slučajeva.

Promatrači „Koalicije „Pod lupom“ su zabilježili do deset slučajeva obiteljskog glasanja na 36 posto biračkih mjesta. To je, za sada, duplo manje nego na prethodnim Lokalnim izborima 2020. u BiH, što upućuje na to da je izmjena propisa u vidu okretanja otvora glasačke kabine prema promatračima, dala rezultate. Više od deset slučajeva obiteljskog glasanja je zabilježeno na sedam biračkih mjesta.

Nova procedura pomoći pri glasanju drugih lica nije ispoštovana na 12 posto biračkih mjesta (do 10 slučajeva). Više od 10 slučajeva ove nepravilnosti je zabilježeno na tri biračka mjesta (034B245 Banja Luka, 083B029A Zvornik i 083B026A Zvornik).

Do deset slučajeva da ista osoba, dva ili više puta, pruža pomoć pri glasanju fizički nesposobnim, slijepim ili nepismenim biračima, zabilježeno je na 10% biračkih mjesta, dok je na jednom biračkom mjestu (083B026A Zvornik) zabilježeno više od 10 slučajeva ove nepravilnosti.

Na sedam biračkih mjesta duže su se zadržavale neovlaštene osobe.

Iz Koalicije Pod lupom su pozvali građane i građanke da prijave sve uočene nepravilnosti Koaliciji Pod lupom putem besplatnog broja 080 05 05 05, obrasca ‘Prijavi izbornu nepravilnost’ (https://neregularnosti.electionsobserver.org/) na njihovoj web stranici www.podlupom.org ili putem njihovih društvenih mreža.

Naredna konferencija za medije Koalicije „Pod lupom“ bit će održana u 17.30 h u Hotelu Hills u Sarajevu.

fena

Opći izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se danas, a biračka mjesta će biti otvorena za glasanje od 07.00 do 19.00 sati.

Centralna izborna komisija BiH je početkom svibnja ove godine donijela odluku o raspisivanju i održavanju općih izbora za: Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike RS-a, te za skupštine kantona u Federaciji BiH.

Bira se ukupno 518 članova sljedećih organa vlasti: Predsjedništvo BiH – 3; Parlament BiH – ukupno 42, iz FBiH 28, iz RS-a 14; Parlament FBiH – 98; predsjednik i potpredsjednici RS – 3; Narodna skupština RS – 83, te Kanton 1 (Unsko-sanski Kanton) – 30; Kanton 2 (Posavski Kanton) – 21; Kanton 3 (Tuzlanski Kanton) – 35; Kanton 4 (Zeničko-Dobojski Kanton) – 35; Kanton 5 (Bosansko-podrinjski Kanton-Goražde) – 25; Kanton 6 (Srednjobosanski Kanton) – 30; Kanton 7 (Hercegovačko-neretvanski Kanton) – 30; Kanton 8 (Zapadnohercegovački Kanton) – 23; Kanton 9 (Kanton Sarajevo) – 35 i Kanton 10 – 25.

Za učešće na Općim izborima 2022. godine ovjereno je 145 političkih subjekata – 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija. Međutim, na glasačkom listiću će se naći ukupno 127 političkih subjekata jer se osam stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a 10 političkih stranaka nemaju ovjerene kandidatske liste. Dakle, ukupno 127 političkih subjekata – 72 političke stranke, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata će se naći na glasačkim listićima na Općim izborima u BiH – navode iz CIK-a BiH.

Ovjereno je i na glasačkim listićima se nalaze imena 7.258 kandidata.

U izvode iz Centralnog biračkog spiska za Opće izbore 2022. godine upisano je 3.368.666 birača i to: 3.277.490 redovnih birača; 6.124 birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju u odsustvu; 15.086 birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju lično; 63.264 birača koji glasaju putem pošte i 6.702 birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.

Od ukupnog broja birača njih 14.222 se nalazi na izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje putem mobilnog tima.

Ukupno je određeno 5.903 biračkih mjesta: 5.418 redovnih biračkih mjesta; sedam biračkih mjesta odsustvo/lično (raseljeni unutar BiH); 105 biračkih mjesta za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima; 352 mobilna tima te 21 biračko mjesto u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u 15 država.

Kako je navedeno iz CIK-a, rad izborne administracije, proces glasanja i brojanja glasova nadzirat će više od 60.000 akreditiranih promatrača.

Procjena je da će Opći izbori u BiH koštati 12.528.000 KM.

Za sigurnosni aspekt izbornog procesa u BiH zadužen je Operativni štaba akcije „Opći izbori 2022“ u kojem su predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA-e), Granične policije BiH, Centralne izborne komisije BiH, entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova i Policije Brčko Distrikta BiH.

Na ovogodišnjim Općim izborima prvi put će u nedjelju, 2. listopada, biti aktiviran TV kanal Centralne izborne komisije BiH „Opći izbori 2022“ putem kojeg će u realnom vremenu biti emitirane sve aktivnosti Centralne izborne komisije BiH.

Cjelodnevni program počinje od 07.00 sati, a završava s ponoćnom pres-konferencijom CIK-a BiH.

Izborna šutnja počela je 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta, 1. oktobra u 07.00 sati i traje do njihovog zatvaranja 2. oktobra u 19.00 sati.

U tom periodu političkim subjektima zabranjeno je sudjelovanje u javnim političkim aktivnostima, a zabranjeno je i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju.

U periodu od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno je objavljivati rezultate istraživanja javnog mijenja u vezi s glasanjem i izborima. Ta zabrana traje od petka, 30. rujna od 07.00 sati pa do zatvaranja biračkih mjesta.