Svetom misom uočnicom, u predvečerje Svetog Ilije Proroka, župa Novi Šeher započela je proslavu svog patrona koji se obilježava 20. srpnja.
Misa uočnica je slavljena jučer u 19:00 sati u Ponijevu, na mjestu gdje je bila stara kapela – za uspostave župe 1854. godine, a predvodio ju je fra Julijan Madžar vikar samostana Rama-Ščit
Središnja proslava patrona u Šeheru su svete mise u 08:00 i 11:00 sati koju će predvoditi provincijal Bosne Srebrne fra Zdravko Dadić.
Sveti Ilija – zaštitnik od vatre i groma, ujedno i zaštitnika Bosne i Hercegovine.
Sveti Ilija starozavjetni je prorok zvan i Gromovnik. Ilija na hebrejskom (Elijjahu) znači moj Bog je Jahve i to predstavlja životni program toga neobičnog proroka.
Djelovao je i naviještao Božju riječ u Sjevernom kraljevstvu ili Kraljevstvu Izrael u IX. stoljeću prije Krista u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ahazje. Spada u četiri osobe Starog Zavjeta ili vremena prije Isusa, koje evanđelja posebno spominju. To su Abraham, Mojsije David i Ilija.
Evanđelisti su obuzeti likom ovog čovjeka velike vjere te ga zato spominju više puta. On je veliki junak, koji se ne bori za sebe, nego za Boga. Borio se kao nijedan prorok prije njega da njegov narod ne ode od Boga, nego da pripada i da se klanja samo Bogu.
Ime Ilija znači: Gospodin je moj Bog! Govorio je: Ne može se častiti i klanjati krivim bogovima uz pravog Boga. Borio se protiv idola u svom narodu.
Kao starozavjetni prorok Ilija ima vrlo važno mjesto u židovskoj, kršćanskoj i islamskoj predaji, o čemu svjedoče brojni spisi o njemu. Prema Svetom pismu bio je Podignut u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima.
Štovanje svetog Ilije je dosta rašireno u karmelićanskom redu te u slavenskim zemljama gdje ga se još naziva i svetim Ilijom Gromovnikom. Židovska apokaliptika držala je da Ilija nije umro, nego da će umrijeti skupa s Henokom na koncu vremena boreći se protiv Antikrista.
Sveti Ilija je naročito štovan među Hrvatima. Osobito štovanje iskazuju mu Hrvati u Slavoniji i Bosni i Hercegovini. Zaštitnik je Bosne i Hercegovine, Đakovačko-osječke nadbiskupije, Žumberka i Žumberčana te mnogih naselja, župa, crkava i samostana diljem svijeta.
Bosanski Brod, Liskovica kod Mrkonjić Grada, Bosansko Grahovo, Vojskova kod Bosanske Dubice, Kuljani kod Banje Luke, Glamoč, Turić kod Gradačca, Orašje kod Tuzle, Dokanj kod Tuzle, Zenica, Ularice u Usori, Novi Šeher, Kiseljak, Čemerno kod Ilijaša, Rostovo kod Novog Travnika, Korićani kod Travnika, Kandija kod Bugojna, Podgradina kod Livna, Zidine kod Tomislavgrada, Doljani kod Jablanice, Solakova Kula kod Konjica, Kruševo kod Mostara, Masna Luka-Polja kod Posušja, Veljaci kod Ljubuškog, Stolac, Gornji Stoliv kod Kotora mjesta su u BiH čiji je sv Ilija zaštitnik.
Biskup fra Pavao Dragićević tražio je od Svete Stolice (Vatikana) da se sv. Ilija slavi kao zaštitnik Bosanskog kraljevstva. Sveta Stolica je udovoljila njegovom zahtjevu dokumentom od 26. kolovoza 1752., stoga ga Hrvati u BiH danas slave kao zaštitnika Bosne i Hercegovine.
