Osigurano dodatnih 800.000 eura za Hrvate izvan Hrvatske: Tko se može prijaviti?
Foto i Audio: Socijalna karta je dobar alat za prepoznavanje prilika za održivi razvoj lokalne zajednice
U petak 29.rujna 2023. godine, u organizaciji Udruge žena „PRVA“ Žepče, održan je Okrugli stol na temu „ Socijalna karta -pregled rezultata istraživanja u dvije pilot mjesne zajednice općine Žepče“. Skupu su nazočili predstavnici mjesnih zajednica Globarica i Radunice koji su obuhvaćeni pilot istraživanjem, kao i predsjednici mjesnih zajednica Bistrica, Zenički put, Donje Ravne koji su iskazali svoj interes za izradom socijalne karte, kao i predstavnici Doma zdravlja sa stacionarom Žepče, Biro rada Žepče, Centar za socijalni rad Žepče, Crveni križ Žepče. Ispred općine Žepče nazočio je pomoćnik načelnika za društvene djelatnosti i opću upravu Ilija Barešić, predsjedavajući Općinskog vijeća Edin Šišić i dr.sci. Mirnes Telalović, dipl. soc. radnika, i pomoćnik direktora u Zavodu za bolesti ovisnosti Ze-DO kantona. Ispred Udruge žena „Prva“ Žepče pozdravne riječi uputila je Marjana Matijević koja je predstavila projekt „ Jednake mogućnosti za sve“ u okviru kojeg je za dvije mjesne zajednice u ruralnom dijelu općine Žepče, Globarica i Radunice izrađena socijalna karta. „Projekt ima za cilj pokretanje promjena i doprinos postizanju socijalne kohezije u općini Žepče, te pokretanje inicijative prema lokalnoj vlasti u Žepču da se u narednom periodu podrži izrada socijalnih karata i u ostalim mjesnim zajednicama ove općine“, kazala je Matijević. Branka Janko, direktorica Razvojne agencije Žepče naglasila je važnost projekta i socijalnih karata kao alata uz pomoć kojeg se može prepoznati pravci razvoja u lokalnoj zajednici u oblastima društvenog razvoja, ali i ekonomskog , prvenstveno kod specifičnih kategorija stanovništva koji su u fokusu istraživanja kod izrade socijalne karte. Rezultate istraživanja u pilot mjesnim zajednicama Radunice i Globarica predstavila je Tea Memčić Samardžić. Podaci s terena pokazuju veći postotak starije populacije stanovništva u ruralnim područjima Općine gdje živi 81,3% stanovnika od ukupno popisanog stanovništva Općine. Također, evidentna je migracija stanovništva iz ruralnih u urbana područja Općine, pri čemu sela ostaju napuštena i bez stanovnika iz kategorije radno sposobnih. Kao zaključci i preporuke istakla je važnost izrade socijalne karte za sve mjesne zajednice u općini Žepče sa svrhom prepoznavanja mjera podrške za stanovništvo koje ostaje da živi na ruralnom području kroz prilike za identificiranje nedostataka u pristupu zdravstvenim uslugama i izgradnju novih
zdravstvenih centara na mjestima gdje su najpotrebniji, mjere podrške mladim obiteljima da ostaju živjeti u ruralnim sredinama, mjere podrške poduzećima da otvaraju svoje objekte i firme u ruralnim sredinama i sl. Socijalne karte su dragocjen alat u razumijevanju i usmjeravanju prema socijalnim potrebama zajednice. Njihova uloga u planiranju politika i programa te praćenju promjena u socijalnim uvjetima ne može se precijeniti. Međutim, važno je svjesno se nositi s izazovima i ograničenjima kako bi se osigurala integritet i pravičnost u procesu izrade i upotrebe socijalnih karata. Kroz njih, možemo graditi bolje i pravednije društvo koje se temelji na potrebama svojih članova, jedan je od zaključaka provedenog istraživanja u pilot mjesnim zajednicama u općini Žepče. Tijekom rasprave s Okruglog stola u Žepču istaknuta je potreba za izradom socijalnih karata u svim mjesnim zajednicama i preporuka Općini Žepče da u 2024. godini realizira započete aktivnosti. Punu podršku pokrenutoj inicijativi za izradom socijalnih karata za sve mjesne zajednice koju je pokrenula Udruga žena „PRVA“ dali su čelni ljudi ustanova iz sektora obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite kojima bi ovi dokumenti bili o velikog značaja za buduće planove rada i djelovanja prema stanovništvu. Riječi pohvale uputio je i dr.sci. Mirnes Telalović koji je istakao da je nastupila kriza socijalne politike u BiH i regionu te da je više nego potrebno stvarati novu paradigmu , analitičko-plansku za sagledavanje problema i donošenje odluka o mjerama podrške. Također, pogrešno je da se jednom korisnik tretira uvijek korisnik, nego je potrebno provoditi aktivnosti na socijalnoj integraciji korisnika socijalne pomoći u lokalnu zajednicu. Telalović je iznjeo podataka da je u 2022. godini bilo preko 500 tisuća korisnika socijalne pomoći u Federaciji BiH i da se radi o ponavljajućim korisnicima iz godine u godinu. Žalosno je što su nedavno provedene istraživanja na razini Federacije BiH potvrdila da ni jedna davanja socijalne pomoći nisu doprinijela smanjenju siromaštva te da se nastavljaju rezultati negativnog bilanca. Jedan od prijedloga za rješenje problema siromaštva je razvoj modela socijalnog poduzetništva. Zaključak Okruglog stola je da će se urađena istraživanja dostaviti Općini Žepče zajedno sa inicijativom za nastavak projekta koji bi obuhvatio ostale mjesne zajednice u Žepču. Inače, projekt “Jednake mogućnosti za sve“ implementiran u okviru grant sheme projekta “Jačanje lokalnog učešća i suradnje kroz partnerstvo javnih vlasti i OCD u Bosni i Hercegovini – LINK za saradnju/suradnju“ koji financira Europska unija. Nositelj projekta je Agencija lokalne demokratije Mostar, a članovi konzorcija su LDA Prijedor, LDA Zavidovići, Centar za razvoj Hercegovina Trebinje, ALDA i ALDA Skopje.