Reci NE nasilju

Priča na temu nasilja nad ženama i nasilja u obitelji nastala je s ciljem informiranja i osnaživanja žrtava da prijave nasilje, te da pošaljemo poruku žrtvama da nisu same. Budući da žrtve često nisu ni svjesne što im se događa i ne prepoznaju određene oblike nasilja, tijekom emisije ćemo govoriti o različitim oblicima nasilja. Također želimo osvijestiti i njih, a i cjelokupnu javnost, kako žrtve nemaju nikakvu krivicu ili odgovornost za to što im se događa, već da svu odgovornost za nasilno ponašanje snosi nasilnik.
Obitelj bi trebala biti mjesto gdje se osjećamo sigurno, zaštićeno, voljeno i sretno. Na žalost, događa se da obiteljsko okruženje postaje izvor nesigurnosti, dominacije pojedinaca, nasilja i straha.
Jesmo li svjesni te činjenice i kao i toga da je nasilje duboko ukorijenjeno u naše, uglavnom patrijarhalno društvo, da se prešutno prelazi preko njega, jer se ono događa drugima.
Želimo ukazati na to kako obiteljsko i nasilje nad ženama nije privatni problem, problem koji je unutar jedne obitelji, nego da je to PROBLEM koji se tiče cijelog društva i da se događa u svim segmentima i sferama svakodnevnog života.
Što je to nasilje, koje vrste nasilja postoje, jesu li žrtve svjesne da su doživjele nasilje, ako ono nije fizičko, koliko je važna edukacija žena na ovu temu i što žrtve nasilja proživljavaju, razgovaramo sa psihologinjom i pedagoginjom Vahidom Selimović Bijedić. Za početak što je to nasilje?

Dakle, pobliže smo se upoznali s nasiljem i njegovim oblicima, čuli što proživljavaju žene žrtve nasilja, ali i što ono znači za djecu, koja su indirektne žrtve nasilja. U nastavku emisije čut ćemo jesu li i koliko naši sugrađani spremni prepoznati i reagirati na nasilje, prijaviti ga nadležnim institucijama.

Ohrabruje činjenica da raste svijest građana da je nasilje nedopustiva pojava u našem društvu i da se na njega treba i mora reagirati.
Statistički podaci govore kako su žene najčešće žrtve nasilja, a uz njih i djeca na koju ostavlja višestruke posljedice. Poslušajmo što nam je na tu temu kazala predstavnica JU Centar za socijalni rad Žepče Ema Ahmić.

Što kaže zakonski okvir, koje se mjere izriču, odnosno kazne, tko prati izvršenje istih, koji je broj prijavljenih i procesuiranih slučajeva nasilja, koje su prepreke od prijave do postupanja pravosuđa, može li se tu ubrzati proces. Samo su neka od pitanja na koje je odgovorila predsjednica Općinskog suda Žepče Dragica Dragičević.

Žrtve nerijetko ističu kako nemaju povjerenja u institucije, da one često ne reagiraju, ili im ne pružaju punu zaštitu. I to je jedan od razloga zašto se ne odlučuju prijaviti nasilje.
Ima li iskoraka napravljenih po tom pitanju od strane institucija, osobito u MUP-u, imaju li obučene djelatnike koji će raditi sa žrtvama nasilja? Samo su neka od pitanja o kojima smo, uz statistiku, razgovarali s načelnikom PU Žepče Vinkom Grlićem.

Evo čuli smo o problemu obiteljskog i nasilja nad ženama iz ugla struke, nadležnih institucija. Čuli smo i da su građani, za razliku od prije par godina, sada svjesniji tog problema i spremni su ga prijaviti. Spoznali smo kako je žrtve nasilja potrebno osnažiti i vratiti im izgubljeno samopoštovanje i samopouzdanje, pružiti im nesebičnu potporu i pokazati da nisu same.
Ključna je poruka da nasilje nije i ne smije biti samo problem pojedinca (žrtve) već da je to problem koji traži angažiranost i odgovornost cijelog društva. Samo zajedničkim djelovanjem nadležnih institucija i nevladinih organizacija koje rade na zaštiti i unapređenju prava žrtava nasilja, možemo doprinijeti tome da se žrtve odvaže, osnaže i prijave nasilje, te da kroz programe rehabilitacije nastave samostalan život u zajednici koja će pokazati spremnost da se uključi i pomogne da se žrtve nasilja osjećaju sigurno i zaštićeno.

Stoga Reci Ne nasilju! Prijavi ga i potraži pomoć na SOS telefon 1265 za područje Federacije, odnosno 1264 za područje Republike Srpske
Ovaj sadržaj je kreiran u okviru projekta kojeg provodi Mediacentar u suradnji s UN Women uredom u BiH, i uz financijsku podršku Švedske.