Pravoslavni vjernici danas proslavljaju Badnji dan, pripremajući se za najradosniji kršćanski praznik Rođenje Isusa Hrista – Božić.
Običaji na Badnji dan
U pravoslavne domove se na ovaj dan unosi badnjak, kome je Crkva dala poseban smisao. Ujutro najstariji muški ukućanin usiječe hrastovo ili cerovo drvo – badnjak, koji treba odsjeći sa tri udarca tako da padne na istok.
Badnjak predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus. Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog Rođenja.
Dogorijevanje badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvaćanje nove svjetlosti koja dolazi sa vjerom u Novorođenog Hrista. Svi običaji imaju smisao kršćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja.
Najviše narodnih običaja kod Srba vezuje se za Badnji dan i Božić kojima se dočarava događaj Rođenja u Betlehemu. Uoči Božića slamom se posipa pod i domovi se pretvaraju u Betlehemsku pećinu u kojoj je rođen Bogomladenac Isus, koji je povijen u slamu i kojem su se najprije poklonili pastiri.
U seoskim kućama slama leži i po tri dana, dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak.
Postoji običaj da se kuće posipaju žitom i niz drugih rituala kojima se daje kršćanski smisao jer je Hristos došao da ljude zbliži i nahrani i napoji svojom naukom i ljubavlju. “Ko je gladan neka dođe k meni, ja ću ga nahraniti i ko je žedan neka dođe k meni da pije vode žive”, zapisano je u Evanđelju Hristovom.
Božić je prvi mrsni dan
Na Badnji dan se peče božićna pečenica, pripremljena prethodnog dana, na Tucindan. U pravoslavnim kućama Badnje večer je obiteljski praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze – posna jela, riba, suve šljive, orasi… Božić je uvijek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao, i dan kada se u crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila Božićnog posta.
Badnji dan i Badnje veče 6. siječnja slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar – Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.
