Tijekom prosinca prošle godine, u sklopu projekta “Situaciona procjena sistema podrške mentalnom zdravlju djece i adolescenata u Zenici, Žepču i Zavidovićima”, obavljene su fokusirane diskusije, fokus grupe te anketiranje predstavnika osnovnih i srednjih škola, centara za mentalno zdravlje domova zdravlja i centara/službi za socijalni rad u spomenute tri lokalne sredine Zeničko-dobojskog kantona.

Projekt je realiziran pod vodstvom stručnjaka Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), uz podršku UNICEF-a za Bosnu i Hercegovinu, a kao završna faza projekta danas je u Zenici održan i okrugli sto te su predstavljeni nalazi i analize.

– Svaka sredina, svaki kanton, svaka općina ima neke svoje specifične probleme i nedostatke u ovom sistemu i ovakva nam analiza i služi da jačamo kapacitete koji su potrebni da odgovorimo na te probleme. Zaista vjerujem da možemo odgovoriti, samo moramo zbiti redove – kazala je dr. Jela Aćimović, šefica Sekcije za zdravlje UNICEF-a BiH.

Treba, podvlači, raditi na jačanju kapaciteta profesionalaca te njihovoj boljoj međusobnoj povezanosti, što UNICEF radi već niz godina.

– Ova analiza koju smo radili u ZDK-u veoma je značajna zato što nam daje konkretne podatke kakve su to potrebe u oblasti mentalnog zdravlja i omladine; kakve su usluge i da li postoje neki nedostaci i neke praznine, na kojima moramo raditi da ojačamo dostupnost ovih usluga. Naš je zajednički cilj da svako dijete, svaka mlada osoba u BiH- kada ima određene probleme vezane za mentalno zdravlje, ima dostupnu uslugu u svojoj lokalnoj zajednici, koja će mu omogućiti da pravovremeno reagira i spriječi napredovanje takvih poremećaja – podvukla je Aćimović.

Mentalno zdravlje u današnje vrijeme, dodaje, postalo je jedno od najvažnijih pitanja javnog zdravlja, razvoja i napretka mladih ljudi.

– Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svaki sedmi adolescent u svijetu ima neke probleme i poremećaje vezane za mentalno zdravlje. Najčešći poremećaji iz ove grupe su anksioznost, depresija, poremećaj ponašanja…Ti su poremećaji, u stvari, glavni uzrok obolijevanja i invalidnosti u toj dobnoj grupi. Ono što globalni i regionalni podaci pokazuju da se pojava problema vezanih za mentalno zdravlje sve više spušta u niže dobne grupe. U našoj je zemlji situacija slična – istakla je Aćimović.

Prema podacima koje ima UNICEF, dodaje, čak više od trećine adolescenata prijavljuje da ima određene probleme vezane za mentalno zdravlje.  

Razmjenom mišljenja ključnih aktera, odnosno predstavnika odgojno-obrazovnih ustanova, osnovnih i srednjih škola, zdravstvenih ustanova, centara za mentalno zdravlje te socijalnog sektora, centara/službi za socijalni rad, na ovom skupu će biti definirane preporuke za unapređenje sistema mentalnog zdravlja na lokalnom/kantonalnom nivou, odnosno integriranog pristupa problemu.

– Preporuke će, u skladu s istraživanjima, ići upravo u pravcu osnaživanja. To su, tako da kažem, izjave, zahtjevi i prijedlozi svih uključenih strana u ovom istraživanju, da se ide u smislu osnaživanja, edukacija i uvezivanja različitih sektora. Možda i potpisivanja određenih zvaničnih protokola suradnje, ali definiranje točnog imena i broja telefona kome se dijete iz određene sredine može javiti unutar škole; kome se škola, dijete i roditelji mogu javiti u drugim sektorima. Prvenstveno u zdravstvenom, a nakon toga i u zdravstvenom sektoru – kazao je prof. dr. sc. Nino Hasanica, načelnik Službe za školsku higijenu INZ.

Projekat je, napomenuo je, realiziran u tri sredine koje su specifične – Zenica kao kantonalno središte i nešto urbanija sredina te dvije sredine koje su specifične zbog određenih etničkih kategorija te marginaliziranih grupa, poput romske populacije.

– Osnovni zaključci, onako, ugrubo rečeno, jeste da smo potvrdili ono što smo možda iskustveno znali, a to je da među djecom ipak ima anksioznosti, nekakvih depresivnih raspoloženja…Naravno, to nisu bile kliničke analize i uspostavljanje dijagnoza, nego njihova percepcija. Kao poseban nalaz ovog istraživanja jeste da su sama djeca prepoznala da je digitalno okruženje u današnjem dobu važan riziko faktor za mentalno zdravlje, odnosno potencijalne poremećaje u kontekstu mentalnog zdravlja – kazao je Hasanica, napomenuvši kako je potrebno, na neki način, osvježiti već postojeće protokole za pružanje ove pomoći.

Problem su, dodaje, odnosi u obiteljima, eventualno obiteljsko nasilje. U sklopu projekta, dodaje, radilo se sa predstavnicima centara socijalnog rada, domova zdravlja i 15 osnovnih i srednjih škola te u tri lokalne sredine.