Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) objavila je sinoć preliminarne, nezvanične i nekompletne rezultate izbora za Predsjedništvo BiH, koje su dostavile općinske i gradske izborne komisije u BiH.

Kako je kazao predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine Suad Arnautović, za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda obrađeno je 1.816 biračkih mjesta ili 54,83 posto, a važećih listića bilo je 518,583 ili 93,04 posto.

Kandidat Denis Bećirović (Ujedinjeni za slobodnu BiH) osvojio je 162.053 ili 55,87 posto glasova, Bakir Izetbegović (SDA) osvojio je 114.186 ili 39,31 posto, dok je Mirsad Hadžikadić (Platforma za progres) osvojio 14.269 ili 4,91 posto glasova.

Za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda obrađeno je 1.816 biračkih mjesta ili 54,73 posto, a važećih lističa bilo je 518,583 ili 93,04 posto.

Borjana Krišto (HDZ BiH) osvojila je 117.147 ili 51,36 posto, a Željko Komšić (Demokratska Fronta) osvojio je 110.928 ili 48,64 posto glasova.

Za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda obrađeno je 886 biračkih mjesta ili 39,57 posto. Važećih listića bilo je 235.698 ili 93,30 posto.

Željka Cvijanović (Savez nezavisnih socijaldemokrata SNSD Milorad Dodik) osvojila je 121.731 ili 51,65 posto glasova, Mirko Šarović (SDS) 86.797 ili 36,83 posto, a Nenad Nešić (DNS) 13.869 ili 5,88 posto glasova, Vojin Mijatović (Ujedinjeni za slobodnu BiH) 10.182 ili 4,32 posto, a Borislav Bijelić (Stranka Život) osvojio je 3.119 ili 1,32 posto.

Zbog sporosti u unosu podataka općinskih i gradskih izbornih komisija u jedinstveni informativni sistem, CIK nije u situaciji da prezentira podatke za Parlamentarnu skupštinu BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH, Narodnu skupštinu RS-a i kantonalne skupštine.

fena

Okončani su izbori i u 12 gradova i općina Zeničko-dobojskog kantona, u kojem je za Opće izbore bilo registrirano ukupno 328.411 glasača, koji su glasali na 511 biračkih mjesta.

U najvećem gradu ZDK-a, Zenici, u biračke spiskove bilo je upisano 101.297 glasača, od kojih je 52.617 ili 52,70 posto iskoristilo svoje biračko pravo. U općini Doboj Jug, koja ima ukupno 4.270 birača, glasalo je 2.060 ili 48,24; u Tešnju, s biračkim tijelom od 40.034 osobe, glasalo je 19.430 ili 48,53 posto; u općini Žepče u biračkom spisku bilo je upisano 24.835 birača, a glasalo je 11.926 ili 48,02 posto; u gradu Zavidovići glasalo je 15.530, od 33.510 upisanih birača ili 46,3 posto; u općini Vareš, koja je imala upisanih 8.285 glasača, glasalo je njih 3.759 ili 46,20 posto.

U gradu Visoko, od 33.421 registriranih glasača, glasalo je 19.057 ili 57,02 posto; u općini Olovo u biračkom spisku bilo je 8.321 glasača, a glasalo je 57,09 posto ili 4.871 osoba; u općini Kakanj bilo je upisano 33.711 glasača, a glasalo ih je 17.730 ili 52,59 posto; u Maglaju, koji ima biračko tijelo od 20.061, glasalo je 9.528 ili 48,31 posto glasača.

Glasači iz ZDK-a, zajedno s glasačima iz općina i gradova iz Srednjobosanskog kantona, čine izbornu jedinicu 4 (514), s ukupno 555.952 glasača, te biraju ukupno šest zastupnika za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a na kandidatskim listama može biti 11 imena.

Glasači iz općina i gradova ZDK-a za sastav Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Federacije BiH razvrstani su u dvije izborne jedinice – 5 (405), u koju ulaze Doboj Jug, Tešanj, Maglaj, Žepče, Zavidovići, Zenica i Usora te 6 (406), u kojoj su Kakanj, Vareš, Olovo, Visoko i Breza.

U izbornoj jedinici 5 (405), koja ima registriranih 232.529 birača, bira se osam zastupnika, a na kandidatskim listama može biti 13 imena, dok izborna jedinica 6 (406), sa 95.882 registrirana birača, bira četiri zastupnika i te liste mogu imati devet imena. Sudjeluju i u raspodjeli 25 kompenzacijskih mandata.

U izbornoj jedinici 4 (204), za Skupštinu ZDK, registrirano je 328.411 glasača, a bira se 35 zastupnika. Na ovim listama može biti 40 imena, prijavljeno je ukupno 16 izbornih lista te kandidatima 29 političkih subjekata.

fena

Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je danas izmjene Izbornog zakona, koje je objavio na zvaničnoj internet stranici OHR-a nakon zatvaranja birališta u BiH.

Schimdt je u izjavi naglasio da je donio paket mjera za poboljšanje funkcionalnosti.

Visoki predstavnik je, između ostalog, povećao broj izaslanika u Domu naroda. Time se, kako je naveo, omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama. Također, sada prvi put Ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH.

• Kada govorimo o integritetu izbornog procesa, imam kratku, ali veoma jasnu poruku za one koji imaju loše namjere ili su demonstrirali loše ponašanje: imajte na umu da ćemo iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bismo to otkrili i kaznili. Glasačima, vama, želim kazati da, dok ste vi bili na biralištima i glasovali, ja sam donio odluke koje će osigurati da se vaš glas računa i da vaša demokratska volja bude ispoštovana.

Vi ste demokratskim glasovanjem pokazali svoju odgovornost. Sada, vaša glasačka volja mora biti ispoštovana – ono što mora uslijediti je brzo formiranje vlada, parlamenata i pravosudnih institucija, koje moraju biti spremne odmah se uhvatiti ukoštac s brojnim ozbiljnim pitanjima koja se nalaze pred ovom zemljom i njenim građanima.

To je potrebno kako bi BiH mogla napredovati na svom putu ka kandidatskom statusu za EU – izjavio je Schmidt.

Za sudbinu ove zemlje ključno je, kako dodaje, da više ne bude blokada. Zbog toga je nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH i koje će omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i osigurati im da ih zaista i predstavljaju oni koje su izabrali.

• Izmjene koje sam danas uveo neće utjecati na glasove koje ste dali. Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na izravne izbore već na post-izborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavu neizravno izabranih tijela. Da budem jasan, ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornoga zakona koja je još uvijek neophodna i naširoko diskutirana. Snažno preporučujem da se ove dvije stvari promatraju odvojeno. Taj posao tek treba biti obavljen i ja sam spreman uraditi svoj dio kako bih to podržao. Moje odluke će pomoći kako bi ova država bila u stanju pripremiti ove razgovore na demokratski način i da daju rezultate. Ovo također nije provedba odluka državnih i međunarodnih sudova. To je i dalje neophodno učiniti što je prije moguće. Da sam mogao, odnosno da imam pravo to uraditi, ja bih to već uradio. Međutim, pravo da se mijenjaju odredbe daytonskog ustava države je isključivo pravo Parlamenta BiH – naglasio je.

Ističe da je njegov hitan zahtjev danas izabranom sazivu Parlamenta BiH da brzo provedu presude Sejdić-Finci, Zornić i sve druge odluke suda u Strasbourgu i sudova u Sarajevu.

• Međutim, domaći čelnici, nažalost, nisu mogli postići konsenzus o tim pitanjima između sebe. U odsustvu domaćega konsenzusa i sukladno mojemu mandatu te imajući u vidu potrebe ljudi, razmotrio sam odluke i danas ih donio.

Odlukama se uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH. Mnoge procedure su pojednostavljene. Uvedeni su rokovi. I postoje posljedice u slučaju ignoriranja ovih rokova.

Nakon današnjih odluka, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem – ističe Schmidt.

Unio je, kako kaže, u Ustav i zahtjev za obveznu suradnju, što je osnova za prosperitet svih te dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svatko može ostvariti izravno sudjelovanje u političkom odlučivanju, a posebno da mladi imaju pravo da izađu sa svojim interesima i potrebama. Ovo nije utemeljeno na etničkoj pripadnosti, ali neće ugroziti pravo konstitutivnih naroda da štite svoje vitalne interese.

• Postoji potreba da konstitutivni narodi zadrže svoje zaštitne mehanizme, a da istodobno ti zaštitni mehanizmi ne mogu biti upotrijebljeni za paralizu sustava. Ovom odlukom sam povećao broj izaslanika u Domu naroda. Time se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama. Također, sada prvi put Ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH.

Ove odluke imaju za cilj spriječiti paralizu Federacije BiH nakon izbora. Zato to činim i ove odluke donosim danas. Ne postoji način da se ugrozi struktura BiH kao jedinstvene, suverene države, koja se sastoji od dva entiteta, s tri konstitutivna naroda i Ostalima. I svi imaju i trebaju imati zaštićena prava. Potrebna nam je kultura dijaloga i suradnje – funkcionalne strukture su osnova takve demokratske kulture. Mi moramo prilagoditi koncepte iz 1995. novoj, otvorenoj i razumnoj mladoj generaciji. Svijet se promijenio i mi moramo prilagoditi demokratske vrijednosti!

Tako što će osigurati da izborni rezultati budu provedeni, nove vlade budu ustanovljene, da institucije mogu funkcionirati, da suci budu nominirani i imenovani, današnje odluke štite sve građane, sve konstitutivne narode i Ostale – naglasio je visoki predstavnik.

Najavio je da će, u slučaju pokušaja blokade donošenja odluka koristiti sve ovlasti da to deblokira.

fena

Ured visokog predstavnika (OHR) objavio je sadržaj nametnutih mjera visokog predstavnika Christiana Schmidta koje imaju za cilj poboljšanje funkcionalnosti Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i osiguranje blagovremene implementacije rezultata izbora iz listopada 2022. godine.

Ovim mjerama uspostavlja se ambijent za dalju izbornu i ustavnu reformu, uključujući i ispunjavanje obaveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela na putu integracije u EU i rješavanje konkretnih problema s kojima se ova zemlja suočava. Ove mjere također jačaju ustavne zaštitne mehanizme za konstitutivne narode koje su osigurali Dejtonski mirovni sporazum i Ustav, uz istovremeno sprečavanje zloupotrebe ili paralize sistema.

Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje indirektno izabranih tijela.

Mjere iz ovog paketa funkcionalnosti će:

Unaprijediti odlučivanje u zakonodavnim tijelima tako što će oba doma Parlamenta Federacije biti obavezna da razmatraju akte drugog doma u određenom vremenskom roku.
Unaprijediti imenovanje sudaca u Ustavni sud Federacije BIH tako što će se institucije i pojedinačni zvaničnici obavezati da će ispuniti svoj dio procesa imenovanja u određenom vremenskom roku ili će predati tu odgovornost organu koji je sljedeći u procesu imenovanja.
Pomoći da se spriječi zloupotreba vitalnog nacionalnog interesa specificiranjem djelokruga pitanja koja mogu biti predmet pozivanja na vitalni nacionalni interes, čime će se eliminirati neograničena i neodređena kategorija interesa, te osiguranjem da svako pozivanje na vitalni nacionalni interes bude predmet razmatranja od strane Vijeća za vitalni nacionalni interes.
Osigurati odlučivanje u slučajevima pokretanja pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa tako što će se pojednostaviti izbor članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa davanjem ovlasti Ustavnom sudu da članove Vijeća bira iz reda sudija tog suda.
Implementirati odluku Ustavnog suda Federacije BiH u predmetu Ljubić unapređenjem proporcionalnosti predstavljanja konstitutivnih naroda iz svakog kantona u Domu naroda Federacije BiH. Ovom mjerom se povećava broj mjesta u klubovima svih konstitutivnih naroda sa 17 na 23. Ovakvom raspodjelom se ispravlja najizraženija prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u kantonima u kojima živi mali broj pripadnika svakog od tri naroda. Svaki konstitutivni narod u svakom kantonu bi zadržao mogućnost da ima barem jednog predstavnika u Domu naroda. Ovom mjerom se povećava i broj mjesta u klubu Ostalih sa 7 na 11. Ovo je prvi put da i Ostali iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda Federacije BiH. Izborni zakon će biti izmijenjen po ovom pitanju i po pitanju primjene zadnjeg popisa stanovništva kako bi se uskladio s Ustavom Federacije BiH.
Osigurati blagovremen izbor delegata za Dom naroda u kantonalnim skupštinama davanjem ovlasti Centralnoj izbornoj komisiji da izvrši preraspodjelu mandata iz onih kantona u kojima kantonalne skupštine ne ispune svoju obavezu u zadatom vremenskom roku.

Osigurati prijedloge za imenovanje predsjednika i potpredsjednike Federacije od strane klubova u Domu naroda spuštanjem praga podrške koja je potrebna u klubu, kako bi se isti mogli nominirati u ponovljenim krugovima. Prvobitni prag od jedanaest glasova od 23 člana omogućava da svaki klub nominira maksimalno dva kandidata. U slučaju odsustva podrške jedanaest delegata, u narednim krugovima će se omogućiti nominacija od strane sedam članova ili, nakon toga, od strane četiri člana, čime se osigurava predlaganje kandidata i promovira pluralizam.

Unaprijediti transparentnost i ekspeditivnost u procesu potvrde listi kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, utvrđivanjem rokova i metoda glasanja za liste u Zastupničkom domu Federacije BiH, te pojednostavljivanjem potvrđivanja u Domu naroda Federacije BiH.

Pojasniti i zakonodavno utvrditi ograničenja u pogledu zastupljenosti pripadnika konstitutivnih naroda na ključnim izvršnim i zakonodavnim pozicijama u Federaciji, kako bi se potaklo stvaranje koalicija i spriječila prezastupljenost.
Zahtijevati od parlamentarnih organa Federacije BiH da osiguraju učešće građana, uključujući i mlade, u zakonodavnim aktivnostima u Zastupničkom domu i Domu naroda. Jedna od mjera obavezuje ova tijela da utvrde procedure za razmatranje građanskih inicijativa kako bi se razvio odgovorniji i pristupačniji zakonodavni proces.
Ovim odlukama ne donose se amandmani na državni ustav u cilju implementacije sudskih odluka o pravima Ostalih (Sejdić-Finci, Zornić, i druge odluke), jer bi to bilo ultra vires, ili izvan nadležnosti visokog predstavnika. Visoki predstavnik nudi svoju pomoć u vidu podrške za parlamentarne inicijative za donošenje ovih amandmana.

fena

Pravni tim Koalicije Pod lupom je registrirao 65 težih kršenja Izbornog zakona BiH, a promatrači Koalicije Pod lupom su do 14.30 sati uložili 14 primjedbi na nepravilnosti uočene u procesu glasanja.

Na jednom biračkom mjestu u Čelincu (035B020) je nakratko (između 12.00 i 12.20) prekinuto glasanje zbog narušenog javnog reda i mira. Na osnovu prijava građana, obaviještena je policija u Vlasenici, Vitezu i Živinicama zbog pritisaka na birače. Građani također prijavljuju da su na biračkim mjestima unaprijed stavljeni štambilji i potpisi na listiće, a ne prilikom izdavanja kako je propisano.

Kako navode iz Koalicije Pod lupom, zbog teškog kršenja Izbornog zakona BiH zabilježenog u Novom Gradu u Republici Srpskoj na biračkom mjestu u Hozićima (007B051) gdje su pronađeni već označeni glasački listići, CIK BiH je obavijestio javnost da će glasanje na ovom biračkom mjestu biti odgođeno i naknadno održano.

• Svi promatrači i promatračice Koalicije Pod lupom su neometano pristupili svim biračkim mjestima na koja su bili raspoređeni i prate proces glasanja. Nažalost, Koalicija Pod lupom se suočila s odustajanjem određenog broja promatrača što je posebno izraženo u Banjoj Luci i Bijeljini. I pored ovog problema Koalicija Pod lupom ima pokrivena biračka mjesta u ovim gradovima, s kojih izvještavaju promatrači, te nastavlja blagovremeno informirati javnost u toku izbornog procesa – ističu iz Koalicije.

Zbog odbijanja unosa primjedbe u Zapisnik o radu biračkog odbora, na jednom biračkom mjestu u Zvorniku, Koalicija je uložila primjedbu GIK-u Zvornik, zbog više vrsta nepravilnosti u procesu glasanja na tom biračkom mjestu u Kozluku (083B029A).

Na skoro svim biračkim mjestima nisu zabilježene nepravilnosti pri procesu glasanja, odnosno da se jednoj osobi izdaje više glasačkih listića, da jedna osoba glasa više puta ili da osoba glasa u ime druge osobe koje se nisu pojavile na biračkom mjestu.

Na dva biračka mjesta (136A018 Centar Sarajevo i 026B003 Pelagićevo) član biračkog odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića ne stavlja otisak štambilja u donjem lijevom uglu pored kojeg se potpisuje na prednjoj strani svakog listića, ispod teksta “Uputstvo za glasanje”. Ovi glasački listići, prema propisima, ne smiju biti uzeti u razmatranje pri brojanju glasova, što može oduzeti pravo glasa biračima koji su glasali na tim glasačkim listićima.

Na 14 biračkih mjesta je zabilježeno otvoreno nagovaranje na glasanje za određenog političkog subjekta, dok su zastrašivanja ili vršenja pritisaka na glasače zabilježeni na pet biračkih mjesta.

Na skoro 13 posto biračkih mjesta, zabilježeno je do 10 slučajeva da se ime i prezime birača prilikom identifikacije čita naglas. Na skoro 3 posto biračkih mjesta, zabilježeno je više od 10 slučajeva ove nepravilnosti. Ova procedura je izmijenjena u odnosu na prethodne izbore u BiH, te se sada ime i prezime birača koji pristupa glasanju ne bi trebalo čitati naglas.

Na četiri biračka mjesta (124A024 Tomislavgrad, 127A019 Konjic, 007B014 Novi Grad i 107A005 Kupres FBiH) dozvoljeno je glasanje bez provjere propisanih identifikacionih dokumenata.

Do deset slučajeva vraćanja birača s biračkog mjesta jer nisu bili na Izvodu iz Centralnog biračkog spiska zabilježeno je na 31 posto biračkih mjesta, dok je na osam biračkih mjesta zabilježeno više od 10 ovih slučajeva.

Promatrači „Koalicije „Pod lupom“ su zabilježili do deset slučajeva obiteljskog glasanja na 36 posto biračkih mjesta. To je, za sada, duplo manje nego na prethodnim Lokalnim izborima 2020. u BiH, što upućuje na to da je izmjena propisa u vidu okretanja otvora glasačke kabine prema promatračima, dala rezultate. Više od deset slučajeva obiteljskog glasanja je zabilježeno na sedam biračkih mjesta.

Nova procedura pomoći pri glasanju drugih lica nije ispoštovana na 12 posto biračkih mjesta (do 10 slučajeva). Više od 10 slučajeva ove nepravilnosti je zabilježeno na tri biračka mjesta (034B245 Banja Luka, 083B029A Zvornik i 083B026A Zvornik).

Do deset slučajeva da ista osoba, dva ili više puta, pruža pomoć pri glasanju fizički nesposobnim, slijepim ili nepismenim biračima, zabilježeno je na 10% biračkih mjesta, dok je na jednom biračkom mjestu (083B026A Zvornik) zabilježeno više od 10 slučajeva ove nepravilnosti.

Na sedam biračkih mjesta duže su se zadržavale neovlaštene osobe.

Iz Koalicije Pod lupom su pozvali građane i građanke da prijave sve uočene nepravilnosti Koaliciji Pod lupom putem besplatnog broja 080 05 05 05, obrasca ‘Prijavi izbornu nepravilnost’ (https://neregularnosti.electionsobserver.org/) na njihovoj web stranici www.podlupom.org ili putem njihovih društvenih mreža.

Naredna konferencija za medije Koalicije „Pod lupom“ bit će održana u 17.30 h u Hotelu Hills u Sarajevu.

fena