Nekada su radnici u Bosni i Hercegovini bezuspješno tražili posao, a sada brojni poslodavci bezuspješno traže radnike. Stotine tisuća njih otišlo je izvan zemlje. Dok poslodavci traže liberalizaciju uvoza strane radne snage, u isto vrijeme preko granice odlazi domaća kvalificirana radna snaga.

Za posao na farmi sve je teži pronaći radnike, ali i za mnoge druge djelatnosti. Farmerima, građevinskim tvrtkama, ugostiteljima – nedostaju radnici. Radna snaga nedostaje i u drvnoj industriji gdje se bilježi sve veći izvoz.

“Razvoj i rast ne prati tržište rada jer ne možemo dobiti određen broj kvalificirane radne snage, prije svega mislimo na stolare, tapetare i slična zanimanja kojim bi se lako upotpunila naša radna mjesta. Mi imamo puno otvorenih radnih mjesta, ali je malo aplikanata na tim pozicijama”, kazao je za N1 Suad Ećo, direktor tvrtke Ećo Company.

Malo aplikanata, a desetine tisuća na evidenciji nezaposlenih. Razlog je što mnogo radnika, kažu analitičari, radi na crno, dok ima i onih koji ne traže posao. Jedan od razloga je i neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sustava. Zbog svega toga tisuće radnika nedostaje, a gotovo je nemoguće pronaći sezonske radnike u poljoprivredi – iako su dnevnice mnogo veće nego prije.

“Nekih 1.500 KM do 2.500 KM može zaraditi za mjesec dana, međutim to su sezonski poslovi koji su jako teški, iziskuju veliki fizički napor. A on za isti taj posao u Njemačkoj ima minimalnu satnicu od 12 eura. Odlaze tamo. Zato u BiH za nekih pet do deset godina neće imati tko raditi, proizvoditi hranu”, mišljenja je Muris Mujanović, vlasnik farme.

Da bi imao tko raditi potrebno je olakšati uvoz radne snage, smatraju iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH. S druge strane, iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH tvrde da se ne može reći da nedostaje radne snage i da je broj izdanih radnih dozvola za strance kao i do sada. Ove godine najviše stranih radnika u sektoru građevinarstva. Radnici ipak poslodavce optužuju da žele uvozom radne snage smanjiti cijenu rada.

“Apsolutno odbacujemo takve tvrdnje i ističem da sve dok na tržištu postoji raspoloživa radna snaga nema potrebe da o tome govorimo. Međutim, onog trenutka kada nemamo radnu snagu u svojim pogonima i gospodarskim društvima morat ćemo naći alternativna rješenja koja će dovesti do balansa između potreba i onoga što može osigurati tržište rada”, naglasio je Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

A od olakšavanja uvoza radne snage važnije je smanjiti porezna opterećenja kako bi radnici mogli dobiti veće plaće, poručuju brojni gospodarstvenici.

“Mi u ovom trenutku imamo najveće opterećenje na rad u Europi. Veliki bi pomak bio kada bi se to uradilo, a naš stav je: svaki fening koji se oslobodi od plaćanja poreza da bude usmjeren u plaće radnika. Samim tim činom, plaće bi se povećale za 30% do 40% zaposlenicima”, tvrdi Safudin Čengić, Udruženja poslodavaca SŽ.

Plate se proteklih godina tako drastično nisu povećavale. Zbog toga su stotine tisuća radnika napustile državu. Sada na naplatu, kažu radnici, dolazi bahat odnos brojnih privatnih tvrtki i neadekvatno postupanje nadležnih.

vl