Udruženje građana Fojničani iz Maglaja (UGFM) domaćin je stručnog skupa pod nazivom “Korupcija u šumi?”, koji se danas održava u Zenici i koji ima za cilj upozoriti na korupciju kao veliku prepreku u očuvanju i zaštiti vrijednih šumskih područja u Zeničko-dobojskom kantonu.
Građanski aktivisti, predstavnici organizacija civilnog društva, akademske zajednice, šumari… zajednički identificiraju moguće koruptivne prakse u iskorištavanju šumskih resursa i razmatraju različite mehanizme zaštite, uključujući certificiranje i proglašenje zaštićenih prirodnih područja.
-Projekt je simboličnog naziva “Korupcija u šumi?”, ali mi bismo rekli i korupcija oko šume. Naime, želimo, ne samo ukazati, nego i doprinijeti rješavanju tog problema. Prvenstveno u ZDK i s fokusom na tri lokalne zajednice: Zenica, Žepče i Kakanj- kazao je tajnik UGFM-a Davor Šupuković.
On je podvukao kako su se za ove tri lokalne zajednice staviti u fokus odlučili zato što u njima postoje “doista vrijedne šume, za koje smatramo da je, prvenstveno, potrebno te šume zaštititi”.
-Kao što je na području Zenice Babino-Tvrtkovac; na području Žepča Matinski vis te na području Kaknja jedna od rijetkih preostalih prašuma u Bosni i Hercegovini i u Europi- prašuma Trstionica. Dakle, sve su to vrijedni eko-sistemi, koji još uvijek čekaju svoju zaštitu, koja može biti na više načina- kazao je Šupuković.
U proteklom su periodu, dodao je, nailazili na puno otpora u procesu zalaganja za proglašenjem određenih lokaliteta zaštićenim područja, a koji su dolazili i iz samog šumarskog sektora pa su zbog toga današnjem skupu i dali naziv te time postavili i pitanje da li je upravo korupcija razlog tome.
-Dakle, pitamo je li to razlog da, nakon Tajana, čekamo 15 godina da se u ZDK zaštiti neko novo područje- naglasio je Šupuković, koji je napomenuo kako bi bilo dovoljno samo prepisati pozitivne prakse iz Kantona Sarajevo.
Profesorica sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu dr. Mirzeta Memišević- Hodžić smatra kako šumsko bogatstvo BiH i ZDK-a, koje smo naslijedili te obavezni sačuvati za buduće generacije, potrebno zaštititi. Vlast i građani u tom procesu, dodala je, nikako ne bi smjeli biti “suprotstavljene strane”.
- Smatram da je ovo najbolji put, da se komunicira, da se izrade strategije i taktike te da se osmisle koraci koji će najbolje odgovarati i jednima i drugima. Dakle, koji neće umanjiti prihod koji društvo dobiva od šume, ali koji će bolje odgovoriti građanskim potrebama.
U BiH imamo šest različitih klimatskih zona, različitih horografskih-ederskih uvjeta, koji uzrokuju pojavljivanje različitih šuma. U BiH imamo 93 posto prirodnih šuma, čemu, sada, teži cijela Europa- podvukla je Memišević-Hodžić, koja ističe kako je i “svaki naš kanton ta Bosna u malom” pa, tako, i na području ZDK-a ima šuma kakve postoje na području cijele BiH.
Nismo, dodala je, još uvijek prešli granicu s koje nije moguće vratiti te popraviti situaciju u našim šumama.
Sekretar Ekološkog udruženja “Eko-Tvrtkovac” iz Zenice Jakub Spahić istakao je kako Gradsko vijeće Grada Zenica nije donijelo odluku o davanju prethodne suglasnosti o zaštiti područja Babino-Tvrtkovac, čime bi se stekli uvjeti da o tome raspravljaju i Vlada i Skupština ZDK-a, koja donosi i konačnu odluku o stupnju zaštite nekog područja.
-Istina je da je, prije tri godine- 28. siječnja, sa Gradskog vijeća Zenice povučena točka dnevnog reda o davanju saglasnosti da se ide u daljnju proceduru izrade kompletne dokumentacije za proglašenje Parka prirode “Babina-Tvrtkovac”, koji se nalazi u svim strateškim dokumentima- kako Grada Zenica, tako i Kantona.
Počev od Prostornog plana, Zelenog-akcionog plana, Lokalnog-akcionog ekološkog plana Kantonalne skupštine 2019. godine. Mi se nadamo da će to doći na dnevni red i sasvim je svejedno što će uraditi Gradsko vijeće Zenice. Bitno je da to dođe na dnevni red i da kažu građanima svog grada kakav imaju plan u tom pogledu, odnosno hoće li se ili se neće zaštititi- kazao je Spahić.
Generalni sekretar Šumarskog udruženja Federacije BiH, diplomirani šumarski inženjer Azer Jamaković, smatra kako je nedostatak zakonske legislative i više nivoa vlasti, a Federacija BiH nema ni usvojen Zakon o šumama FBiH, koji nemaju ni svi kantoni pa smo, u nekim aspektima, “jedna od rijetkih zemalja koja nije u monitoring sistemu u Europi”.
Lejla Hukić iz Inicijative za šumarstvo i okoliš FEA, koja je također jedna od organizacija koja djeluje u okviru USAID-ovog programa Podrška građanima u borbi protiv korupcije, naglasila je kako je ovo već druga faza projekta te da su razvili mobilnu aplikaciju koja se naziva “Čuvajmo šume”, a koja omogućava građanima da “besplatno i anonimno prijave sve ono za što smatraju da su ilegalne aktivnosti u šumarstvu na području državnih šuma i šumskog zemljišta”.
Aplikacija je, dodala je, nastala kroz pilot-projekt koji su, u sklopu prve faze, realizirali na području Kantona Sarajevo i ZDK-a, ali je najavila da će u drugoj fazi biti proširena na područje Hercegovačko-neretvanskog, Tuzlanskog, Unsko-sanskog i Srednjobosanskog kantona te da će, do kraja ljeta, građani tih kantona također biti u mogućnosti da koriste ovu mobilnu aplikaciju te tako “obave svoju građansku dužnost”.
(FENA)
