Lemana Spahić, 27-godišnja doktorica nauka iz oblasti genetike i bioinženjeringa, postala je najmlađa doktorica nauka u BiH prije nekoliko dana piše radiokamenolom.ba čiji tekst prenosimo u cijelosti.

Njena stručnost je usmjerena ka primjeni vještačke inteligencije u dijagnostici, čime doprinosi napretku medicine na inovativan način.

Lemana je svoj put ka tituli doktorice nauka započela mlada, pokazavši rani interes i izuzetnu predanost polju genetike i bioinženjeringa. Učestvovala je na više od 20 međunarodnih naučnih konferencija. Objavila je preko 70 radova, uključujući radove u indeksiranim naučnim časopisima, radove na konferencijama i poglavlja u knjigama.
Titulu doktorice nauka Lemana je stekla odbranom doktorske disertacije pod nazivom: “Primjena vještačke inteligencije za klasifikaciju poremećaja fetusa koristeći ultrazvučne snimke”.

“Ono o čemu se radi u tom doktoratu je to da smo primjenjivali tehnike dubokog učenja, odnosno vještačkih neuronskih mreža, da bismo sa slika učili koje su ekstrahovane iz 4D ultrazvuka. U suštini izvukli smo najbitnije karakteristike i došli do toga da možemo da razaznamo različite fetalne pokrete i preko toga da automatizujemo nešto što se zove KANET test”, rekla nam je Lemana.

E sada, šta je KANET test?

KANET test je skraćenica za test koji je razvio akademik prof. dr. Asim Kurjak, ko-mentor Lemaninoj doktorskoj disertaciji.
“To je u suštini A skala prema kojoj se procjenjuje neurološki razvoj fetusa – dakle, da li je on normalan ili abnormalan. Sam test je u suštini predstavio evoluciju u dijagnostici neurorazvojnih poremećaja kod fetusa.”, istakla je ona.  Posebnu zahvalnost duguje prof. Dr. Lejli Gurbeti Pokvić, akademiku prof. Dr. Asimu Kurjaku i akademiku prof. Dr. Almiru Badnjeviću.

AI uskoro u primjeni i u BiH???
Lemana je naglasila kako su smjernice Evropske unije za primjenu vještačke inteligencije u medicini izdate prije nekoliko mjeseci. One su postavile  jasne okvire za praktičnu primjenu ove tehnologije. Time će primjena vještačke inteligencije u medicinskom sektoru uslijediti u skladu s propisima.
Ona tvrdi da će to da podstakne primjenu vještačke inteligencije u oblasti medicine i u Bosni i Hercegovini.

“Ja smijem da kažem, čak i bliskoj budućnosti ćemo doći do toga da se vještačka inteligencija primjenjuje i u bh.  zdravstvu, ali ono što je bitno naglasiti je da neće da se primjenjuje na način kako to većina ljudi nekako zamišlja –  da će vještačka inteligencija da preuzme posao ljekara. Ne. Dakle, ono što će da se desi, je to da će svi procesi biti ubrzani posredstvom vještačke inteligencije, ali i dalje će ljekari da budu ti koji daju konačnu dijagnozu”, naglasila je Lemana.
Lemana Spahić najmlađa doktorica BiH trenutno živi i radi u Kragujevcu, gdje završava i svoj drugi doktorat.

Planira da se vrati na Verlab institut u BiH i da zajedno sa mentoricom, profesoricom Lejlom Gurbetom nastavi raditi kako na ovom projektu, tako i na mnoštvu drugih koji su povezani sa primjenom vještačke inteligencije u zdravstvu.
Kako kaže, inspiraciju za sve naučne poduhvate pronalazi u radu ka poboljšanju kvaliteta i dostupnosti dijagnostičkih procesa svim ljudima. Iza sebe želi ostaviti konkretan program (op.a) koji će pomoći u dijagnostici rijetkih bolesti.

Vjerujemo da će Lemana uspješno ostvariti svoje ciljeve te pružiti inovativne metode dijagnostike i doprinijeti razvoju personalizovane medicine u cijelom svijetu.
radiokameleon.ba