Konjic grad turističkih potencijala

Priča o održivom turizmu je već nekoliko zadnjih godina u fokusu javnosti i na ovu temu se puno govori a nekako nam se čini da se malo radi na tom polju koje je zasigurno budućnost i okosnica razvoja gospodarstva lokalnih sredina a samim tim i BiH.

Da, postoje lokalne zajednice koje su odlučile napraviti iskorak više i trasirati svoj put konkretnim primjerima, otvorivši vrata svojih turističkih potencijala sa željom uvezivanja svih segmenata života lokalne zajednice koja bi razvijajući turističke destinacije razvijala i sve druge gospodarske potencijale, uslužne i proizvodne kapacitete.

Drago nam je da je i općina Žepče jedan od takvih primjera koja kroz projekt Tri grada tri parka prirode sigurnim korakom maršira ka ispunjavanju zadanih kriterija koji vode do ostvarenja cilja, certifikatu, i zaokretu ka održivom turizmu.

Tako je nedavno u Konjicu održan seminar na ovu temu gdje su kolege novinari iz 16 redakcija s prostora BIH i regiona upoznati sa značajem i važnost standarda zelene destinacije. Radi se o destinacijama: Skakavac u Sarajevu, Konjic, Trebinje, Mostar, Bosanska Krupa, Šamac, Nacionalni park Kozara i Žepče. Radionica je održana uz podršku Europske unije i njemačke Vladine organizacije GIZ.

Nakon jednodnevne radionice o certificiranju zelenih destinacija novinarske ekipe podijeljene su u osam skupina te su krenule u avanturu istraživanja osam spomenutih odredišta. Ekipa Radio Žepča izvukla je domaćina, grad Konjic.

U jutarnjim satima praćeni suncem i laganim povjetarcem krećemo u istraživane. Na našoj istraživačkoj mapi je prvo odredište Muzej drvorezbarstva satkan od ljubavi i tradicije u kojoj dlijeto u svojim rukama drži četvrta generacija obitelji Nikšića. Iza velikih drvenih vrata koja svojim izgledom dočaravaju dah proteklog vremena dočekuje nas kustosica Maja Rajić koja nas je upoznala s ovim predivnim zdanjem koji u svakom izloženom primjerku oslikava umjetničku gravuru vještih ruku stolova, stolica, sofa, divana i vitrina koje vas na prvi pogled očaraju i natjeraju da rukom dotaknete svaku gravuru koja je vješto ukomponirana u cjelokupni dizajn, a prava njegova vrijednost je upravo ta, ručna proizvodnja upravo onakva kakva je bila prije od jednog stoljeća kada se obitelj Nikšić počela baviti ovim zanatom.

Izloženi primjerci vratit će vas u vrijeme kada su sehare čuvale obiteljske tajne, a pojedini predmeti na težački život čovjeka tadašnjeg vremena. Najstariji eksponat star je više od stotinu godina. Pored mnogobrojnih artefakata, još ih je dva put toliko u pričuvnim prostorijama muzeja koje su poklonili građani Konjica sa željom da tradicija drvorezbarstva bude sačuvana od zaborava za sadašnje i buduće generacije kako konjičke regije tako i svih posjetitelja ove doista velebne turističke destinacije.

2019 godine muzej je otvoren i od samog početka doista se vodilo računa o svakoj sitnici pa je njegova unutrašnjost jedinstvena, izglađena od drvenih hodnika i niša koji predstavljaju crvotočinu drveta kroz vrijeme. U istim su smješteni eksponati od vremena austrougarske do današnjih dana. Kroz fotografije, dokumente predmete pričaju nam priču proteklog vremena.

Muzej drvorezbarstva u Konjicu je mjesto gdje se sastaju tradicija, duh prošlog vremena koji nikada ne blijedi i koji svakom prostoru daju toplinu doma. A za ljubitelje modernog stila tu su komadi namještaja koji će vašem prostoru donijeti štih Francuske i Talijanske profinjenosti kao i Skandinavske čistoće i minimalističkog stila.
Posjeta muzeju drvorezbarstva je mjesto koje posjećuju sve generacije koje s ovoga mjesta odlaze s vjerom da će ova tradicija živjeti u nadolazećem vremenu zahvaljujući naporima da se sve što se uzme od prirode kao sirovina i vrati. Ovo je ustanova koja je prepoznala važnost zelenog razmišljanja i redovito rade akcije pošumljavanja.
Dobar rad, važnost očuvanja i identiteta drvorezbarstva iz bosanskohercegovačkog grada Konjica upisano je na listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a,
Ako želite upoznati kulturu i kulturno nasljeđe koje i danas živi kroz predivne predmete, suvenire, namještaj da vas preplavi topli miris drveta koji podsjeća na dom svakako morate posjetiti ovo mjesto tradicije i umjetnosti, poeziju u drvetu, Muzej drvorezbarstva Konjic.

Nakon lagane šetnjom preko Varde stigli smo do Zavičajnog muzeja Konjica gdje nas je dočekao stručni savjetnik ustanove za muzejske djelatnosti Muhamed Krnjić.

Zavičajni muzej počeo je sa svojim radom 2011.

“U okviru muzeja nalazi se stalna etnografska postavka koja je svrstana kroz nekoliko cjelina i to smo uradili u suradnji sa stručnim suradnicima Zemaljskog muzeja BiH. Tako da posjetitelji u prvom dijelu mogu vidjeti repliku jedne tradicionalne bosanske sobe, a sve je to prikazano kroz drvorezbarstvo grada konj tradicija stara više od sto godina. Možemo biti ponosni da se od 2017 godine taj zanat našao se na listi UNESCO-ve nematerijalne baštine” istaknuo je Krnjić.

Dio cjeline odnosi se na Lukomir selo na najvišoj nadmorskoj visini koji pripada teritoriji grada Konjica. Tu se mogu vidjeti dvije autentičnije čobanske nošnje kao i nošnje za svečanije prilike. U ovom etnografskom dijelu posjetitelji mog vidjeti interijer jedne seoske sobe koja je veoma zanimljiva posebice mlađim generacijama, kao i cjelina vezana za tekstil gdje posjetitelji mogu vidjeti stupu koja je stara više od sto godina a služila je za preradu konoplje, kao i cjelina vezana za poljoprivredu.

“A ono što bih posebno naglasio u ovom etnografskom dijelu je jedan od naših najznačajnijih eksponata koji je atrakcija svim posjetiteljima kako domaćim tako i inozemnim je astrolab rub-tahta naš najznačajniji eksponat. Datira iz 18. stoljeća. Pomoću njega su se određivale strane svijeta, računalo vrijeme koji se koristio za neke matematički proračune. Imao jednu višestruku ulogu. I po našim saznanjima u BiH nema mnogo takvih instrumenta, svega od pet do deset kako u privatnim kolekcijama i muzejima. Kod nas je najstariji primjerak on je posebna atrakcija za mlađe generacije gdje mogu vidjeti kako su se određivale strane svijeta i računalo vrijeme.
S obzirom na to da se zavičajni muzej nalazi i rodna kuća Zuke Džumhura koja djeluje kao depadans u samom srcu grada Konjica predstavljaju bitnu kulturnu i turističku kariku grada Konjica. Ova dva segmenta predstavljaju jedan bitna čimbenik u kulturnom i turističkom pogledu grada Konjica”, naglasio je Krnjić.

Nakon Zavičajnog muzeja posjetili smo i rodnu kuću Zuke Džumhura. Tišinu ovog skrivenog dvorišta narušavaju naši koraci na sjajnoj kaldrmi koja čuva tajne na djetinjstvo ovog putopisca i svestranog umjetnika čiji život i danas plijeni pozornost posjetitelja. Velika smokva u kutu dvorišta nadvila se na dovratak i kućni prag i pomno čuva eksponate, fotografije, karikature, knjige, dijelovi odjeće koja je nekako bila Zukin zaštitni znak, namještaj koji svjedoči i pomno čuva tajne na dane odrastanja ovog svestranog umjetnika. Pioniru na polju umjetnosti, slikarstva, karikature, književnosti, filma, putopisa, a njegovi sugrađani ga jednostavno nazivaju hodoljupcem koji je ostavio neizbrisivi trag u Konjicu ali i regionu.

„U posljednje dvije godine bilježimo porast posjetitelja što svakako doprinosi razvoju turizma u Konjicu.

Zuko je bio čovjek ispred svoga vremena i danas plijeni svojim djelima koja su pomno sačuvana u njegovoj rodnoj kući skrivena od pogleda, samozatajna baš kao i Zuko čiji duh živi i dan danas kroz njegova djela i sjećanje na njega a na nama je da to sjećanje sačuvamo od zaborava“, kazao je Krnjić.

Nakon posjete Zavičajnom muzeju i rodnoj kući Zuke Džumhura s namjerom da sačuvamo dojam na ovaj susret uputili smo se do Titovog bunkera, jedne od najstrože čuvanih tajni.

I dok se vozimo prema odredištu osjećam da će ovaj posjet biti jedno posebno iskustvo.

Puni očekivanja stižemo na naše odredište. Sasvim obična kuća koja iza metalnih vrata u svojoj nutrini čuvala tajnu na mjesto gdje je 350 ljudi moglo da preživi šest mjeseci bez kontakta s vanjskim svijetom, s vom potrebnom infrastrukturom, hranom i energentima.

Za izgradnju ovog impresivnog podzemnog svijeta izdvojeno je nevjerojatnih 4,6 milijardi američkih dolara što bi u današnjoj protuvrijednosti bilo više od 10 milijardi američkih dolara i kao takav predstavlja treću najveću investiciju bivše SFR Jugoslavije.

Pred ovim zdanjem nas dočekuje Ela Avdić koja nas je provela kroz ovaj najatraktivniji turistički lokaliteta na području općine Konjic koji od trenutka kada je otvoren za posjetitelje plijeni pažnju kako domaćih tako i inozemnih turista, a posebice s prostora država bivše Jugoslavije“ Ove godine oborili smo sve rekorde kada je broj posjeta u pitanju“, istaknula je Avdić.

Nakon kratkog upoznavanja ulazimo u tunel koji već svojim izgledom i temperaturom nagovještava pravu avanturu. Dok osluškujem vlastite korake koji vode do debelih metalnih vrata iza kojih nam se otkriva jedan mali grad duboko sakriven u srcu planine Zlatar na 6.400 kvadratnih metara. Objekt snalazi ispod zemlje, na najdubljoj točki od 280 metara.

Bunker je izgrađen u periodu od 1953. do 1979. godine u svrhu skloništa 350 Titovih najbližih suradnika u slučaju atomske katastrofe i prema riječima naše domaćice Ele ne postoje informacije o graditeljima ovog i danas fascinantnog zdanja koja i nakon pola stoljeća nakon izgradnje fascinira posjetitelje svojom sofisticiranom tehnologijom i sustavima koji i danas su u pogonu i rade besprijekorno. Pretpostavlja se da radnici angažirani na izgradnji bunkera nisu znali što rade i nisu znali gdje se nalaze jer su prekrivenih očiju, s dodatnom kilometražom kako bi se odvukla pozornost, dolazili da rade.
Prolazeći ovim podzemnim gradom ne možete ostati ravnodušni koliko se vodilo u to vrijeme o svakoj sitnici i svakom detalju. Od sofisticirane tehnologije koja osigurava čist zrak, vodu, protupožarne i komunikacijske sustave koji su i danas u funkciji i nakon više od pola stoljeća.

Turistički obilazak objekta nije bio moguć sve do 2011. godine kada Ministarstvo obrane BiH uz prisustvo NATO-a proglašava objekt neperspektivnim, a sve potaknuto idejom i implementacijom projekta suvremene umjetnosti kojeg je iste godine Vijeće Europe proglasilo Kulturnim događajem na nivou Europe i od tog trenutka objekt je otvoren za posjetitelje.

I od tada do današnjih dana plijeni pozornost posjetitelja koji rado dolaze da se upoznaju s ovim impozantnim zdanjem sagrađenim u srcu planine Zlatar.

I doista grad Konjic se može pohvaliti sa širokom lepezom atraktivnih turističkih destinacija, mi smo posjetili navedene četiri destinacije i uvjerili se da je turizam perspektiva ovoga grada na Neretvi koji razvojem svojih turističkih potencijala hrli do ostvarenja cilja i standarda zelene destinacije.